Rasadnik CULJAK
SORTE
Akane
Alkmene
Ananas
Annaglo
Anurka
Ariane
Arkcharm
Arlet
Baigent
Baujade
Baumanova reneta
Bellida
Bjeličnik
Blushing golden
Bobovec
Boskoop
Božićnica
Braeburn
Camspur
Carević
Caudle
Charden
Civg 198
Civni
Close
Collina
Coop 43
Cox's orange pippin
Cripps Pink
Dalili
Dalinbel
Dalinstar
Delblush
Discovery
E. N. R. James grieve
Early jonagold
Ecollete
Elise
Elshof
Elstar
Enterprise
Evereste
Floribunda
Florina
Francuska kožarka
Freedom
Fuji
Fuji fubrax
Fuji kiku 8 brak
Fuji nagafu 6
Fujijan
Fujijon
Funtača
Gala
Gala must
Gala rosa
Gala Royal Beaut
Gala Schnitzer Schniga
Galaxy
Gloria mundi
Gloster
Gold pink
Gold rush
Gold star
Golden crielaard
Golden delicious
Golden delicious b
Golden delicious reinders
Golden gem
Golden hornet
Goldspur
Granny smith
Gravenstein
Heisei fuji
Hidala
Honeycrisp
Huaguan
Idared
Imperatore dallago
James grieve
Jerseymac
Jomured
Jonadel
Jonagold
Jonagold decosta
Jonagored
Jonared
Jonathan
Jonee
Jonica
Julia
Julyred
Kanadska reneta
Kardinal
Kraljica čardaša
Krivopeteljka
La flamboyante
Liberty
Ljepocvjetka
Lochbuie red braeburn
London pipping
Lonjon
Maigold
Mantet
Mariri red
Mašanka
Melrose
Milwa
Mollie's delicious
Mondial gala
Morens jonagored supra
Mutsu
Najdared
Nevson
Nicogreen
Nicoter
Novajo
Ontario
Orahovačka
Ovčji nos
Peasgood
Pinova
Polka
Prima
Primiera
Priscilla
Profesor sprenger
Quinte
Rafzubex
Rafzubin
Ranger gold
Red cap valtod
Red elstar
Red jonaprince wilton
Red melba
Red rome beauty
Red spur delicious
Roho 3615 s
Roter boskoop
Roter boskoop sch-hub
Royal beaut
Royal gala
Rubinstep pirouette
Rumeno vreteno
Šampanjka
Sansa
Santana
Scifresh
Siva jesenska
Slavonska srčika
Smaragd
Smoothee
Stark delicious
Stark's earliest
Starkrimson delicious
Staymanred
Summer red
T. E. Worcester
Top red
Topaz
Vesna
Vista bella
Wellspur delicious
Wilmuta
Zari
Zeleni dragulj
Zelenika
Zlatna zimska parmenka
Đerdan
Sarajevske tufahije
PROIZVODNJA / PRODAJA / PRERADA
Voćnjak

Jabuka

Engleski naziv:Apple
Latinski naziv:Pyrus malus L.
Jabuka (Malus domestica), biljna vrsta roda (jabuka) Malus iz porodice ružovki (Rosaceae).Vrsta Malus domestica (domaća jabuka) dobivena je križanjem vrsta M. sylvestris (divlja jabuka), M. fusca (sin. Malus rivularis, Malus roemer), M. orientalis, M. sieversii i M. baccata.Već u starom vijeku bila je dobro poznata velika vrijednost jabuke i njezino upotrebljavanje u ljekovite svrhe. Stablo Malus domestica pripada porodici Rosaceae. Ona je najrasprostranjenija voćka, a Karlo Veliki je naredio sadnju jabuka u njemačkim zemljama oko 800. godine, a oko 1600. godine bilo je poznato gotovo 200 sorti jabuka. Iz vremena Starog Rima potječe uzrečica ab ovo usque ad mala, što znači od jajeta sve do jabuke. Tada je bilo uobičajeno obrok započeti jajetom, a završiti jabukom. Bila je vrlo cijenjena, zbog svoje arome, slatkoće, ali i ljepote. Jabuka sadrži i do 90% vode, u kojoj su otopljene različite tvari te prolazi kroz želudac u roku od 15-20 minuta. Zato ju treba jesti prije obroka ili nekoliko sati poslije. Ako se jede s drugom hranom onda boravi u želucu i nekoliko sati.Prema vremenu sazrijevanja razlikujemo rane ili ljetne, srednje rane ili jesenske, te kasne ili zimske jabuke.Po obliku se dijele na okrugle, šiljate, plosnate, rebraste, bez rebara, s dubokom ili plitkom čašicom.Dijele se i po boji i svojstvu pokožice ploda na crvene, žute, šarene, obojene kao mramor, odnosno, glatke, sjajne, hrapave, i masne jabuke.Važniji sastojci u plodu: pektini (vrsta vlakna, najviše u voćnoj kori, s važnim mnogostrukim djelova­njem, naročito jer vežu i odstra­njuju iz crijeva razne otrove te smanjuju štetni kolesterol, upijaju štetna zračenja, fagocitiraju, tj. zarobljuju patogene bakterije), karotenoidi (od onih vrsta koje djeluju kao antioksidansi, ali nisu provitamin A, tj. ne pretvaraju se u vitamin A), jabučna i druge organske kiseline, među kojima i elagična, klorogenična i kafeična; sadrži i brojne mi­neralne tvari, među kojima kalij, brom.Jabuke imaju cijeli niz svojstava, koje ni jedna druga voćka nema, a njen blagotvorni učinak je više puta znanstveno dokazan.Jabuka je korisna za dobar san, protiv kroničnog umora, visokog tlaka, vrtoglavice, pretilosti, glavobolje, migrene, proljeva, povraćanja, bolesti grla, opeklina, proširenih vena, opstipacije, išijasa i još mnogo drugih bolesti i stanja.

Uzgoj

Pored odabira povoljnije parcele (pristupačnije i plodnije), ukoliko se zasad jabuke podiže na podlozi M9 (standardna podloga u uzgoju ove vrste voćaka), te je u blizini šumska sastojina, za očekivati je u zasadu jabuke opasnost od zeca (glodara). Naime, u funkciji zaštite od ovih štetočina potrebno je zasad jabuke ograditi pletenom ogradom, iskopati kanal sa vanjske strane, uz svaku sadnicu postaviti mrežicu za zaštitu od zeca, i na kraju efikasno je premazati kočić uz sadnicu svinjskom mašću.Svježe krčevine šumskih populacija ili starijih voćnjaka nisu pogodne za podizanje novih zasada jabuke, te iste treba prvo kultivirati najmanje dvije god. Najbolje predkulture za voćnjak su leguminoze. Priprema zemljišta podrazumjeva: pH zemljišta 5,5-6,5, duboko oranje do 60 cm, 3-5 t/dunumu zgorjelog goveđeg stajnjaka, 80-100 kg NPK/dunum (10:20:30, 8:16:24), tanjiranje i frezanje. Zemljište se mora pripremiti što je moguće bolje, jer će na tom mjestu voćnjak biti eksploatisan 15-tak godina. Dubina kopanja rupe takođe zavisi od intenziteta obrade.Sadni materijal nabavlja se od ovlaštenih rasadnika. Svaka sadnica mora da ima markicu/etiketu na kojoj stoji: ime i adresa rasadnika, vrsta, sorta, podloga, starost podloge i plemke, za koju godinu i sadnju važi i deklaracija. Certificiran sadni materijal preduslov je uspješnosti buduće proizvodnje voća.Sadnja jabuke obavlja se u jesen, jer je to najbolji momenat kako bi se voćke pripremile za naredni period. Dimenzije rupe za sadnju, u pravilu, iznose 60x60 cm. Međutim, ukoliko je zemljište dobro pripremljeno iste mogu biti i manjih dimenzija, dok kod idealno pripremljenog zemljišta sadnja se može vršiti i u brazde. Kopanje rupe izvodi se na sljedeći način: prvo se iskopa gornji sloj zemljišta (zdravica) na dubini od 30 cm (jedan ašov), te se isti odloži na jednu stranu. Drugi sloj (još 30 cm – mrtvica) izdvoji se na drugu stranu. Dakle, ova dva sloja zemljišta jasno se razdvajaju.Sadnju u pravilu uvijek treba da obavljaju dva lica, jedno drži sadnicu, drugo zatrpava rupu, i to tako da se prvo na dno iskopanog sadnog mjesta prvo postavlja 1/3 zdravice u formi humke, kako bi se po postavljanju sadnice jabuke spojno mjesto (mjesto kalemljenja) što više podiglo iznad površine zemlje. Nakon toga se postavlja sadnica, a potom korijen iste prekrije drugom trećinom zdravice, i to tako da stajnjak Image(jedna lopata) i NPK (15:15:15) ne dođu u dodir sa korijenom. Potom se rupa zatrpa preostalom količinom zdravice, te cjelokupna površina prekriva ostatkom zemlje (mrtvicom). Važno je još jednom napomenuti da se spojno mjesto ne smije ugroziti (zakopati ili ostaviti u nivou zemlje i time izložiti čestoj stagnaciji vode), već se isto treba locirati što više iznad površine zemlje. U suprotnom isto će bit ugroženo, brže je njegovo propadanje, odnosno lomljenje pod teretom roda.Standardni uzgojni oblik (forma krošnje) za jabuku je vitko vreteno. Ovaj uzgojni oblik se sastoji od provodnice sa primarim granama, koje su ujedno i rodno drvo, ili te kratke primarne grane nose na sebi rodno drvo (sekundarne elemente). Dakle, ovaj uzgojni oblik kao skelet ima Imagesamo stožinu, a poluskeletne grane čine nosači rodnog drveta i obrastajuće grančice koje se nalaze direktno na provodnici. Stabla u vitkom vretenu pružaju velike prednosti u proizvodnji jabuke, tako što se u svim pomotehničkim zahvatima smanjuje ljudski rad. Takva kombinacija sorte, podloge i uzgojnog oblika obezbjeđuje rano dospijevanje zasada jabuke u početnu rodnost, uz kasnije postizanje dobrih prinosa.Važno je znati da su rast i rodnost u korelaciji. Borba protiv rasta jeste povijanje grana. Grana koja raste vertikalno dominantno raste, a njena rodnost se destimuliše. S druge strane prirast koji se povija pod većim uglom u odnosu na stožinu prelazi na rod u korelaciji od tog ugla otklona. Što je veći ovaj ugao, odnosno što je grana više povijena, brže stupa na rod.
BAZA ZNANJA
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana