" />
Rasadnik CULJAK
SORTE
Abbe fetel
Avranška
Boheme
Boskova bočica
Carmen
Cascade
Conference
Coscia
Coscia precoce
Druardova maslovka
Društvenka
Durondeau
Etrusca
Gelertova maslovka
General leclerc
Gijoova
Grand champion
Hardenpontova maslovka
Highland
Kiferov sjemenjak
Klapov ljubimac
Kleržo
Lipanjska ljepotica
Lipanjsko zlato
Lubeničarka
Marguerite marillat
Norma
Olivijerova
Packham's triumph
Passe crassane
Pastorčica
Precoce di fiorano
Rana moretinijeva
Rosired
Šampionka
Santa maria
Srpanjska šarena
Starking delicious
Starkrimson
Tepka
Tikvica nagovik
Tosca
Trevuška
Turandot
Vilijamovka
Viljamovka crvena
William's bovey
Zimska pastrmka

Kruška

Engleski naziv:Pear
Latinski naziv:Pyrus communis L.

Kruške (Pyrus) su voće, roda biljaka iz porodice Roseceae. Ona je kritosjemenjača, što znači da joj se sjemenka u cvijetu nalazi u tučku (skrivena je), a kad se cvijet pretvori u plod, sjemenka se nalazi unutar ploda.Plod se kruške sastoji od peteljke, vrata (uskog dijela) i tijela (debelog dijela), a na samom dnu nalazi se čaška.Povijest krušaka je duga i vrlo ugledna. Sočne, slatke i ukusne plodove kruške Homer je u Odiseji prozvao "dar bogova", a dvor Luja XIV. smatrao ih je simbolom luksuza.Kruške pripadaju porodici ruža i srodne su jabukama i dunjama. S obzirom da postoji oko tisuću sorti, razlikujemo ih po veličini, obliku, boji, okusu kao i dužini skladištenja. Općenito plod kruške ima veće okruglo dno koje se sužava prema vrhu peteljke, a ovisno o sorti tanka kora može biti žute, zelene, smeđe, crvene boje ili kombinacija navedenih boja. Meso kruški je slatko i bogato sokom, dok mu je tekstura mekana i lagano zrnata. Sredina ploda, kao i kod jabuke, sadrži nekoliko sjemenki. Razne sorte krušaka dostupne su cijele godine, iako je prava sezona od kolovoza do listopada.Kruške su dobar izvor dijetalnih vlakana koja ljekovito djeluju najprije na zdravlje probavnog, a zatim i kardiovaskularnog sustava. Zanimljiv je podatak da kruške sadrže više pektina od jabuka. Dijetalna vlakna u sinergističkom djelovanju s mineralom bakrom potiču djelovanje debelog crijeva te na taj način sprječavaju konstipaciju, time štite zdravlje debelog crijeva i reduciraju rizik od pojave raka. Studija objavljena u International Journal of Cancer (2008) pokazala je da se konzumiranjem voća bogatog vlaknima može reducirati rizik od pojave raka dojke za 34-50% kod žena u menopauzi. Druga vrlo važna prednost dijetalnih vlakana je i sposobnost reguliranja razine kolesterola u krvi, što je osobito važno za sprječavanje oboljenja kardiovaskularnog sustava.Sadržaj antioksidanata u kruškama pomaže u zaštiti od štetnog djelovanja slobodnih radikala, čime se na primjer jača imunološki sustav.U današnje doba kad su alergije vrlo rasprostranjene dobro je znati da su kruške hipoalergena hrana, stručnjaci osobito preporučuju da se prilikom uvođenja voća u prehranu male djece najprije daju kruške.Iako smo često spominjali pozitivno djelovanje voća na zdravlje vida, nije loše ponoviti. Podaci objavljeni u Archives of Ophthalmology pokazuju da najmanje tri obroka voća dnevno za 36% snižavaju rizik od pojave makularne degeneracije koja se javlja starenjem. Ljekovito svojstvo se pripisuje antioksidantima, vitaminima A, C i E.Kruške su pokazale i učinkovito djelovanje kod snižavanja tlaka zbog ljekovitog djelovanja antioksidansa glutationa koji smanjuje i rizik od pojave moždanog udara.Sok od kruške je odličan izvor energije zahvaljujući prirodnom voćnom šećeru fruktozi i levulozi, pa je prikladan i za dijabetičare. Zahvaljujući svom osvježavajućem djelovanju, sok od kruške može olakšati groznicu. Osim toga kruške sadrže i neke sastojke koji ublažavaju razna upalna stanja.

Uzgoj

Kruška, kao i druge voćke, osjetljiva je na kasne zimske mrazove početkom vegetacije. Kruška dosta rano cvate pa se preporučuje sadnja na brežuljkastim terenima od 200 do 800 m nadmorske visine, koji imaju bolju osvijetljenost i toplinu.Treba težiti postavljanju redova u pravcu sjever – jug. Kruška podnosi temperature i do -20°C, a neke odlike i do -30°C. Kruška ima posebne zahtjeve i prema relativnoj vlažnosti zraka. Optimalna relativna vlažnost zraka ljeti je od 60 do 70%, a kod relativne vlažnosti zraka ispod 30% biljke treba orošavati. Kruška zahtijeva najviše vode u fazama intenzivnoga rasta ploda, to jest u lipnju i srpnju kada se pored toga odvija i zamatanje cvjetnih pupova.Kasne zimske odlike zahtijevaju tople i vlažne jeseni. Za krušku je prikladno dublje dobro drenirano i lakše ilovasto pjeskovito tlo, neutralne do slabo kisele reakcije (pH 5,6 do 6,5). Sadržaj vapna kreće se do 2,5%, ako je podloga dunja ili do 5% ako je podloga sjemenjak kruške. Na tlima s više od 5% vapna ili na alkalnim tlima (pH od 7,5 do 8) kruške obolijevaju od kloroze (žutice) uslijed poremećaja u ishrani željezom. Kloroza se teško liječi, a prakticira se unošenjem zelene galice od 1 do 2 kg po stablu. Jako je važan položaj terena. Najbolje su južne i jugoistočne strane s nagibom do 15%. Treba izbjegavati niske i zatvorene položaje.Odlike kruške uzgajamo na generativnim i vegetativnim podlogama. Generativne podloge se uzgajaju iz sjemena odabranih matičnih stabala šumske kruške (Pirus communis). Danas se najviše rabe vegetativne podloge, i to od dunje. Postoje više tipova podloga od dunje, ali su se bakterijsku palež, trulež korijena i podnosi najviše 2% aktivnoga vapna. Podloga BA 24 bujnija je od podloge MA, bolje podnosi suha i teška tla. Kakvoća ploda i dolaženje u rod jednaki su kao kod podloge MA. Kompatibilna je sa Viljamovkom, odlikom koja je najraširenija kod nas. Ove obje podloge pogodne su za uzgoj u gustom sklopu. Za te podloge i uzgoj u gustom sklopu preporučuju se odlike: rana Morettinijeva, Viljamovka, Conference, Boskova Tikvica, Pastorčica, Passe Cresane (Krasanka).Razmak sadnje za uzgojni oblik vretenastoga grma kreće se od 3,2 do 3,5 red od reda i od 1 do 1,5 m u redu. Način rezidbe kod toga uzgoja detaljno je opisan kod uzgoja i rezidbe jabuke.

BAZA ZNANJA
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana