Rasadnik CULJAK
SORTE
Black satin
Čačanska bestrna
Dirksen thornless
Hull thornless
Loch ness
Thornfree

Kupina

Engleski naziv:Blackberry
Latinski naziv:Rubus fructicosus L.
Kupina je naziv za nekoliko vrsta biljaka penjačica iz roda Rubus iz porodice ruža (Rosaceae). Kupine mogu narasti 50-300 cm u visinu. Stablo im je manje-više pokriveno trnjem i mjestimično odrvenilo. Bodlje služe za penjanje, ali i kao obrambeni mehanizam protiv životinja koje se hrane lišćem kupine. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Nakon toga, iz svakog pojedinačnog cvijeta razvija se sitni jagodičasti plod crvene boje, koji kasnije potamni do tamnoplave i skoro crne boje.Plod kupine se koristi u prehrani kao voće, služi za pravljenje sokova, džemova, vina i sl. Lišće kupine se koristi u raznim čajevima, koji imaju blagotvorno djelovanje na snižavanja krvnog tlaka i nivoa šećera u krvi. Kupine su ukusne i nutrijentima bogate bobice. Sadrže vitamin A, B1, B2, B3, B6, vitamin C, folnu kiselinu, vitamin E i K. Mineralni sastav uključuje kalcij, željezo, magnezij, fosfor, kalij i cink. Dobar su izvor aminokiselina i esencijalnih vlakana. Snažan antioksidans Kupine obiluju antioksidansima koji na više načina štite naš organizam. Komponente poput fenolne kiseline, flavonoida i flavonola antocijanozida štite od mnogih bolesti uzorkovanih oksidativnim oštećenjima.Od posebne važnosti su antioksidansi antocijanozidi koji imaju gotovo nevjerojatno pozitivne učinke na zdravlje. U 14 kliničkih studija na 694 ispitanika, antocijanozidi su pokazali pozitivan učinak na zdravlje. Kupine izvrsno djeluju na zdravlje očiju. U jednoj od studija 50 ispitanika je uzimalo tri puta na dan ekstrakt s antocijanozidima i vitamin E. Kod 97 posto ispitanika progresija bolesti je stala. U drugoj studiji rađeno je slično testiranje kod oboljelih od makularne degeneracije, rezultat je bio – značajno poboljšanje vida. Izvrsni rezultati postignuti su i kod dijabetičke retinopatije. Dijabetes uzrokuje brojna oštećenja u tijelu. Istraživanja su potvrdila da antioksidansi mogu značajno umanjiti progresiju oštećenja organa, posebice očiju. Antocijanozidi također jačaju stijenke krvnih žila i tako preveniraju pojavu varikoznih vena. 47 ispitanika s tim problemom svakodnevno je uzimalo anoticijanozide te su primijetili značajne promjene na bolje. Bobičasto voće dobar je saveznik u borbi s rakom. Tu spada i kupina koja se nalazi na listi top 10 namirnica s najviše antioksidanata koji djeluju preventivno protiv karcinoma. Posebno se ističe u borbi protiv raka pluća, debelog crijeva i jednjaka.Mikronutrijenti iz kupine imaju zaštitno djelovanje i sprečavaju rast malignih stanica. To potvrđuju i mnoge studije koje antocijaninima i tvarima poput elagične kiseline i cijanidin-3-glukozida pripisuju utjecaj na smanjivanje tumora i metastaza. Kupina za kardiovaskularno zdravlje Obilje flavonola u kupini čini je blagotvornom za zdravlje srca. Prisutnost magnezija i vlakana sprječava blokiranje arterija i stimulira tok krvi. To smanjuje rizik od srčanih bolesti poput moždanog i srčanog udara, i ateroskleroze. Magnezij pomaže u regulaciji krvnog tlaka, prevenciji aritmije i nepravilnih otkucaja srca. Spoj iz kupine cijanidin-3-0-glukozid štiti od endotelijalne disfunkcije - jednog od početnih procesa u razvoju ateroskleroze.Cijanidin-3-0-glukozid bori se protiv slobodnih radikala i smanjuje upale i zadebljanje arterija. Kupina za bolje pamćenje Redovita konzumacija kupina od velikog značaja je za kognitivne sposobnosti. Polifenolni spojevi iz kupine pomažu usporiti slabljenje motoričkih i kognitivnih sposobnosti, poboljšavaju pamćenje i neuralne funkcije. Kupina za trudnoću Kupine kao prirodni izvor folne kiseline doprinose optimalnom razvoju fetusa i smanjuju rizik od malformacija. Folna kiselina važan je nutrijent za sve dobne skupine. Vitamin C i antioksidansi pomažu ojačati imunitet majke, dok prisutni minerali održavaju zdravlje kostiju. Čaj od lista kupine ima ljekovita svojstva. Obiluje adstringentnim taninima koji djeluje stezujuće i tako koriste kod proljeva i dizenterija. Toliko je učinkovit da ga je Njemačka komisija E uvrstila u svoj registar kao tretman protiv proljeva.Koristi se i za smanjivanje krvarenja iz rana, grlobolje, hemeroida.Trudnicama se preporučuje mjesec dana prije poroda piti čaj od kupinovog lišća i sve druge pripravke od te biljke, da bi im porod prošao što lakše.Oblozi od čaja koriste se za liječenje podbuhlosti lica i očiju.

Uzgoj

Kupina uspijeva na gotovo svakom zemljištu koje je pogodno za biljnu proizvodnju. Ipak, za uzgoj kupina valja izbjegavati topla pjeskovita tla, kao i hladna, teška i pretjerano vlažna zemljišta. Najpogodniji tereni za uzgoj kupina su pjeskovite ilovače, umjereno vlažna tla lesa, te crnice ili černozema. Najbolje prinose i najkvalitetnije plodove daje uzgoj kupina na dobro dreniranim terenima s određenim udjelom treseta ili humusa. Optimalan sadržaj humusa je od 2 – 4 %, a tlo bi trebalo biti blago kiselo, uz pH faktor 5,5 – 6,5. Kupina voli tople i osunčane položaje. Manjak svjetlosti uslijed sjene ili pretežno oblačnog vremena nepovoljno će se odraziti na kvalitetu plodova. S druge strane, topli i suhi vjetrovi mogu ugroziti uzgoj kupina tako što će isušiti zemljište i žig tučka, čime će se onemogućiti oplođivanje cvjetova. Stoga treba birati položaje zaštićene od vjetra ili postaviti nasade u smjeru puhanja dominantnih vjetrova određenog područja. Ako nema opasnosti od vjetrova, uobičajen položaj za sadnju kupina je u pravcu sjever – jug. Odabir najpovoljnijih položaja za uzgoj kupina ovisi i o klimi. Kupina najviše voli umjerene uvjete. Zato je općenito pravilo da se u toplijim područjima i na nižim nadmorskim visinama (200-300 m) trebaju izbjegavati topliji južni položaji. Isto tako, u hladnijim područjima i na većim nadmorskim visinama (do 700 m) treba izbjeći sjeverne položaje, te odabrati terene s blagim nagibom prema južnoj strani, kako bi se kupina zaštitila od pretjerane hladnoće i mrazova. Iako uzgoj kupina daje rezultate i u hladnijim i toplijim područjima, većina sorti ipak ne podnosi ekstremne vrućine. Duga, topla i suha ljeta (kakva imamo npr. u Dalmaciji i na otocima) nisu pogodna za uzgoj kupina. Osim opasnosti od isušivanja tla, u takvim uvjetima može doći i do sasušivanja nedozrelih plodova kupina. Što se tiče hladnoće, kupina je dosta otporna na mraz. U umjerenom klimatskom pojasu kupina će se uspješno oduprijeti i proljetnom i zimskom mrazu. Međutim, oštriji zimski dani bez zimskog pokrivača mogli bi ugroziti plitak korijenski sustav kupine, osobito ukoliko je tlo pretjerano vlažno. Priprema sadnica kupina Kada kupujete sadnice, odaberite one koje su testirane na prisutnost bolesti i štetnika. Suhe sadnice treba potopiti u vodu barem nekoliko sati prije sadnje. Priprema tla za sadnju kupina Kupina se sadi u kasnu jesen ili zimi, sve do početka travnja. Tlo prije sadnje treba obogatiti humusom, koji će prirodno regulirati vlažnost tla. Taj je postupak nakon sadnje teško izvediv zbog mogućnosti oštećivanja plitkog korijenskog sustava kupine.Tijekom jeseni, a najmanje mjesec dana prije sadnje kupina, tlo treba preorati do dubine 30 – 40 cm. Razmak između redova te između sadnica u redovima ovisit će o vrsti i sorti kupine, te o sustavu potpore grmova. Za prolaz traktora između redova potrebno je najmanje 2,5 m, dok će kombajn za mehaniziranu berbu trebati između 3-4 m. Razmak između sadnica je za uspravne tipove kupina 60 – 120 cm, a za puzave 120 – 240 cm. Ovisno o bujnosti grma i sustavu potpore, razmak između grmova može biti i 2-4 m. U kućnim vrtovima za jedan grm kupine bit će dovoljan prostor 1-1,5 puta 1,5 metar, i to najbolje uz ogradu. Gnojidba kupina obavlja se dva puta godišnje – u rano proljeće (tijekom ožujka) te u jesen nakon berbe (najbolje početkom listopada). Za proljetnu gnojidbu koristi se KAN, mineralno dušično gnojivo, i to 400 – 600 kg po hektaru. Ukoliko je moguće, u jesen se preporuča upotreba stajskog gnojiva, oko 30 tona po hektaru. Ako je tlo donekle plodno, ovaj se postupak ponavlja tek svake dvije ili tri godine. Kada se koristi stajnjak, treba izbjeći upotrebu dušičnih gnojiva i ograničiti se na primjenu fosfornih i kalijevih mineralnih gnojiva. Ako ne koristite stajnjak, u jesen se koristi gnojivo NPK u omjeru 10:12:26 ili 15:15:15, ovisno o kakvoći tla. Nakon jesenje gnojidbe, zemlja se treba uzorati na 10-ak cm dubine, zajedno s korovom kojemu se pred kraj vegetacije dopušta slobodan razvoj. Na taj se način dobiva dodatna, zelena gnojidba. Redovito prašenje ili freziranje (plitko oranje) doprinijet će očuvanju vlažnosti tla. Prvo prašenje se obavlja u rano proljeće, kada se tlo dovoljno prosuši, na dubini od 7-8 cm. Do kraja kolovoza trebaju uslijediti još barem 2-3 prašenja, a u slučaju suše i više. Navodnjavanje kupina Za uspješan uzgoj kupina nužna je umjerena vlažnost tla. Voda je presudan faktor u razvoju jednogodišnjih izbojaka, ali i samog ploda kupine. Tijekom ljetnih mjeseci kupina treba oko 3 cm vode svakih 7-10 dana. Kod sustava navodnjavanja kapanjem, ta je količina nešto manja. Kako biste lakše održali tako važnu vlažnost tla, prostor između redova možete prekriti travama biljaka iz porodice Gramineae ili leguminoza. Rezidba kupina Prva rezidba kupina obavlja se odmah nakon sadnje. Sadnice su obično visoke oko 2 m, a trebaju se skratiti na 30 – 50 cm, a manje sadnice i do 20 cm. Na taj će se način ojačati korijen i pupoljci iz kojih će rasti izdanci. Radi boljeg osvjetljavanja i veće kvalitete ploda, grm kupine treba pažljivo prorijediti. Obično se ostavlja 5-6 jačih izdanaka (ili 8-12 kod bujnijih sorti), a ostali se uklanjaju. Oštećeni ili bolesni izdanci se moraju odrezati do zemlje. Također se obvezno odsijecaju dvogodišnje grane koje su donijele roda. Krajem zime, dobro je bočne grančice na jednogodišnjim izdancima skratiti na duljinu 30-40 cm. Na taj će način plod sljedeće godine biti krupniji i kvalitetniji. Berba kupina Plod kupine je vrlo osjetljiv i podložan brzom kvarenju. Ukoliko se bere za potrošnju u svježem stanju, plodove je najbolje brati malo prije pune zrelosti, te veoma pažljivo slagati u manju ambalažu. Najbolje je koristiti posudice od 125 do najviše 500 g. Svježe kupine se na hladnom i mračnom mjestu mogu čuvati do najviše 4 dana. Kupine namijenjene industrijskoj preradi mogu se brati potpuno zrele i uz pomoć mehanizacije, te se nakon branja smrznuti. Kupine je najbolje brati ujutro ili u kasnim poslijepodnevnim satima, kako bi se izbjegle najveće vrućine. Ubrani plodovi se nikako ne smiju ostavljati na suncu. Također treba paziti da se berba ne obavlja tijekom ili neposredno nakon kiše, jer će vlažni plodovi još brže propasti.
BAZA ZNANJA
BLOG
26.11.2016.
Zemljište mora biti bogato hranjivim elementima
 
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana