Rasadnik CULJAK
SORTE
Limeta

Limeta

Engleski naziv:Lime tree, Lime
Latinski naziv:Citrus aurantifolia
Limeta (arapski i francuskog lim) je naziv za voće raznih rodova, promjera do 6 cm. Limete su obično kisele i dobar su izvor vitamina C. Često se dodaju različitim jelima, napitcima i mirisima. Rastu tijekom cijele godine, a nešto su manje i okruglije od limuna.Kako bi spriječili skorbut britanski su moreplovci u 19. stoljeću dobijali dnevno sljedovanje citrusa, u početku limuna, a kasnije limete.Tek su kasnije otkrili da je količina vitamina C u limeti četiri puta manja od one u limunu, ali su ovo saznanje čuvali u najstrožoj tajnosti. Ipak su nastavili koristiti limetu jer im je bila dostupnija u njihovim kolonijama.Ekstrakti i ulja limeta često se koriste u parfemima, sredstvima za čišćenje i za aromaterapiju.Jedna od najraširenijih primjena limeta je u koktelima poput caipirinhe, mojita, daiquiria, margarite, cosmopolitana ili gimleta.Kad se koža navlažena limetinim sokom izloži ultraljubičastom zračenju može se pojaviti fitodermatitis, koji može izazvati potamnjenje kože, otekline i pojavu mjehurića. Konobari koji često pripremaju koktele mogu zbog visoke koncentracije furanokumarina u limetama dobiti fitodermatitis.

Uzgoj

Limeta je agrum tropskih krajeva pa je među najosjetljivijim agrumima na negativne temperature. Prema poretku otpornosti agruma na niske temperature zauzima predzadnje mjesto. Zbog toga se u uvjetima suptropske klime, kao što su zemlje Mediterana, može uzgajati na otvorenom samo na najzaštićenijim položajima kao što je u našoj zemlji područje južne Dalmacije i to u vrtovima i okućnicama zaklonjenim od dominantnih vjetrova. Veći nasadi na otvorenom nisu preporučljivi jer, bez obzira na globalno zatopljenje, predstavljaju rizik za stabla i proizvođača. Za ljubitelje limete u ostalim područjima, bolje rješenje je uzgoj u loncima. Stablo limete rijetko prelazi 3,5 m visine kad je posađeno na otvorenom a do 2,0 m kad je u loncu. Ima mnogobrojne vitke trnovite grane. Njezini zimzeleni listovi su kožasti, vrlo aromatični, ovalni i blago nazubljeni. Cvjetovi su pojedinačni ili u skupini od 2-7. Najprije su ružičasti, zatim postaju bijeli i mirisni. Plodovi sazrijevaju oko 180 dana nakon cvatnje. U područjima pogodnim za uzgoj limete, zreli plodovi su zeleni, a u manje pogodnim, hladnijim područjima, zreli plodovi poprime blijedožutu boju. Iako se limeta može razmnožavati sjemenom, jer u velikom postotku reproducira osobine matične biljke, kao i reznicama i položenicama, preporučljivo je razmnožavanje cijepljenjem i to, u našim uvjetima, na podlogu Poncirus trifoliatu koja joj povećava otpornost na niske temperature. Kao i svim agrumima, odgovara joj duboko, dobro drenirano plodno tlo neutralne do slabo kisele reakcije ( pH od 6,5 do 7,0 ).Sadi se u proljeće tako da se u rupu, dubine i širine 60x60 cm, doda 4-5 lopata zrelog stajnjaka i 10 do 20 dkg N:P.K- 7:14:21 ili njemu sličnog gnojiva. Nakon što se gnojiva izmješaju s tlom, posadi se sadnica s cijelim blokom supstrata te na istu razinu kao što je bila u plastičnoj vrećici u rasadniku. Za prihranjivanje tijekom vegetacije se koriste tekuća gnojiva za agrume u kojima su uravnoteženi makro i mikroelementi. Gnoji se folijarno ili zajedno s vodom za navodnjavanje. Nakon sadnje, sadnicu skratimo na 60 cm iznad tla. Iz vršnih pupova će krenuti nekoliko izboja od kojih se ostave 3-4 izboja dobro raspoređena oko debla. Kasnije, rezidba se svodi na skidanje vodopija, bolesnih i suhih grana i onih koji se isprepliću. Da bi bolje prezimila, limetu se može tretirati s jednim od pripravaka na bazi bakra (cuprablau, bordoška juha, nordox) koji će ujedno spriječiti i razvoj gljivičnih bolesti. Također se stablo limete treba zaštititi omatanjem s agrotekstilom koji propušta svjetlo i povećava temperaturu za 3-4°C. Još bolji način je oko stabla zabiti tri kolca i oko njih i iznad dvostruko omotati agrotekstil. Za vrijeme toplijih zimskih dana poželjno je nakratko skidanje zaštite i prozračivanje radi spriječavanja množenja lisnih ušiju.Od štetnika su najčešće lisne i štitaste uši, grinje, tripsi, kornjaši, nematode i skakavci. Srećom, limetu ne napada voćna muha (Ceratitis capitata). Značajnije bolesti su gumoza i antraknoza.
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana