Rasadnik CULJAK
SORTE
NS-4
NS-6
Novosadska kasnocvetna
Novosadska rodna
Krupna rana
Mađarska
Čačansko zlato
Bergeron
Rocsana
Nju Džersi
Kečkemetska ruža
Dačija
Zaklopačka ruža
Čačanska pljosnata
Goldrič
Polumela
Vitillo
Crna kajsija
Ivonne Liverani
Aurora
Hindukush kajsija
Segedinski mamut
NS-2
NS-3
Cegledi bibor
Mađarska rana

Marelica

Sinonim:Kajsija
Engleski naziv:Apricot
Latinski naziv:Prunus armeniaca L.
Marelica (lat. Prunus armeniaca, tur. kayısı), također poznata pod imenom kajsija, je kontinentalna koštuničava voćka koja zajedno sa šljivama, bademima, breskvama, višnjama i trešnjama pripada rodu Prunus porodice Rosaceae.Ovo voće je svoje botaničko ime dobilo po tome što se prije pretpostavljalo da je podrijetlom iz Armenije.Međutim, sada se smatra da je pradomovina marelice sjeverna Kina, gdje se uzgaja već preko 4 000 godina. Iz Kine ih je na Sredozemlje donio Aleksandar Veliki. O marelici kruže mnoga narodna vjerovanja. Primjerice, u staroj Grčkoj su za marelicu mislili da je "zlatno jaje sunca", dok su u srednjem vijeku vjerovali da marelica uzrokuje groznicu.Marelica je žuto-narančasto voće, baršunaste kožice i mekog, slatkog, aromatičnog mesa, koje sadrži malo soka. Plodovi marelice imaju košticu u kojoj se nalazi jezgra slična bademovoj, koja je slatkog ili gorkog okusa. Ta jezgra se u kuhinji može upotrebljavati umjesto badema, kao i za proizvodnju rakije i ulja.Marelice sazrijevaju u rano ljeto, prije drugog ljetnog voća, i zato su u mnogim krajevima veoma dragocjene.Marelica raste kao grm ili nisko drvo, visoko 8—12 m, sa stablom promjera do 40 cm. Oblik krošnje je okrugao, ponekad plosnat. Kora stabla je tamnosiva, uzdužno ispucala. Mlade grane i lisne drške su često crvenkaste boje. Listovi su ovalni, dugi 5—10 cm, široki 5—8 cm, sa špicastim vrhom i nazubljenim rubom. Lisne drške su duge 2—4 cm.Cvjetovi imaju kratku cvjetnu dršku, pa često imaju izgled sjedećih cvjetova. Razvijaju se usamljeno ili u parovima, najčešće prije listanja biljke. Promjer cvijeta je 2—4,5 cm. Marelica je samooplodna, rijetko stranooplodna biljka. Najvažniji oprašivač je pčela.Plod je koštunica, podsjeća na malu breskvu, promjera 1,5—2,5 cm, žute do narančaste boje, ponekad i crvene na strani izloženoj suncu. Jedna sjemenka se nalazi unutar tvrde koštice. Neka istraživanja upućuju na to da marelica poboljšava rad mozga i da je važna za intelektualni rad. Djelovanje folne kiseline, kao i bogarstvo kobalta i bakra u marelici čine je idealnim voćem za slabokrvne ljude.Marelice pomažu kod suhoće grla i ždrijela, umora, poteškoća u koncentraciji te pospješuju izgradnju stanica. Vlakna iz marelice omogućuju regulaciju rada crijeva i reguliraju krvni tlak. Lutein i zeaksantin, kojih ima u marelici, štite osjetljivu strukturu mrežnice od fotooksidacije. Inače se nedostatak luteina dovodi u vezu s kataraktom.Proučavanjem prehrambenih navika nekih primitivnih civilizacija otkriveno je da one uopće ne obolijevaju od karcinoma, što se pripisuje amigdalinu (vitamin B17), kojeg ima u sjemenkama marelice. Dnevno se preporučuje 7-10 sjemenki. Međutim, mišljenja su podijeljena. Neki preporučuju sjemenke marelice radi amigdalina, dok drugi tvrde da su jezgre otrovne jer spomenuti amigdalin sadrži vodikov cijanid.Ulje marelice se također od davnina koristi protiv raka i čireva, a upotrebljava se i u kozmetičkoj industriji zbog mekšanja kože. Esencijalno ulje, dobiveno destilacijom, koristi se kao aroma u slastičarskim i kulinarskim proizvodima.Mnogi ljudi osjetljivog želuca ili oboljeli na jetru i gušteraču ne podnose svježu marelicu, ali će lakše pojesti osušenu ili pripremljenu kao kompot. Ne preporuča se jesti nezrele plodove jer celuloza iz kožice može izazvati poremećaj u procesu probave. Kod sklonosti proljevu, ovo voće ga može pojačati, a kod neumjerenog konzumiranja može uzrokovati i slabost.Trudnice ne bi smjele jesti pretjerane količine marelica zbog visokog sadržaja bakra.

Uzgoj

Marelica dobro uspijeva na dubokim i dobro dreniranim tlima neutralne do slabo alkalne reakcije koja će omogućiti ukorjenjivanje do dubine 120-150 cm.Za marelicu su najprikladniji položaji na kojima nisu izražena proljetna kolebanja temperatura, te položaji zaklonjeni od sjevera. Vrlo rano cvate, pa se ne preporuča saditi ovu voćnu vrstu ukoliko postoji mogućnost pojave kasnih proljetnih mrazeva. U odnosu na ostale kontinentalne vrste marelica bolje podnosi sušu.Marelicu je najbolje saditi u vrijeme mirovanja vegetacije, u jesen ili u rano proljeće. U kontinentalnom dijelu se preporučuje ranoproljetna sadnja.Odabir uzgojnog oblika kod marelice uvjetovan je klimatskim prilikama, osobito s obzirom na osvjetljenje, jer marelica traži puno svjetla. U kontinentalnom području najbolji uzgojni oblik je vaza, a razmak sadnje u vrtnom voćnjaku, ovisno o podlozi, može biti 6-8 m.Prije sadnje se odstrane svi oštećeni dijelovi korijena, a sitno korijenje ne prikraćujemo. Sadnica se sadi u svježe iskopanu jamu, u dobro pripremljeno tlo (do dubine 0,7m) tako da cijepljeno mjesto bude 10-ak cm iznad površine tla. Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje, koji je potrebno dobro ugaziti, te 20 kg stajskog gnoja i 0,5 kg NPK 7:20:30, u sloju iznad korijenja. Sva dodana gnojiva prekriju sa zemljom, te se voćka zalije s najmanje 30 litara vode.Rezidbom je potrebno regulirati generativni i vegetativni razvoj, ali i osigurati krošnji što više svjetla i prozračnosti, ograničavati bujnije grane u korist onih manje bujnih, odnosno obnavljati rodno drvo s rodnom pupovima.Sadnicu je prije sadnje potrebno prikratiti, no ako do razgranjenja nije došlo na željenoj visini, vrh sadnice treba dodatno prikratiti, što će rezultirati buđenjem pupova neposredno ispod reza od kojih se tada mogu oblikovati primarne grane, a najčešće još iste godine i one sekundarne. Grane prenisko na deblu je potrebno odstraniti.Oblikovanje krošnje nastavlja se u drugoj i trećoj godini sukladno uzgojnom obliku.Voćke marelice je potrebno gnojiti stajskim i mineralnim gnojivima.
BAZA ZNANJA
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana