Rasadnik CULJAK
SORTE
Črnica
Buža
Buža Minuda
Buža Puntoža
Drobnica
Istarska bjelica
Karbonaca
Žižolera
Moražola
Oblica
Rošinjola
Ascolana tenera

Maslina

Engleski naziv:Olive
Latinski naziv:Olea europea L.

Maslina (uljika, Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae)Maslina je ime za suptropsku zimzelenu biljku iz porodice maslina (Oleaceae).

Razvija stablo koje je nepravilno, kvrgavo i razgranato. Listovi su kožnati i ovalni, na naličju tamnozelene boje, dok je donja strana lista bjelkasto-srebrne boje. Kada je u cvatu, maslina razvija bijele cvjetove u grozdovima, a plod je ovalnog oblika tamnozelene do crne boje. Plod je bogat uljem, koji se tješti korištenjem pritiska kroz razne preše (hladna obrada) ili se izdvaja koristeći vruću vodu ili paru.

Maslinovo drvo izuzetno je kvalitetno te se od njega izrađuje izuzetno skupocjen namještaj.Jedna od najpoznatijih maslina u Hrvatskoj je ona u nacionalnom parku Brijuni, čija starost je istražena i iznosi oko 1600 godina.U prošlosti, maslinovo ulje koristilo se i za svete obrede, kao gorivo za svjetiljke, za masažu kraljeva, kao novac, za premazivanje beba i umirućih te za poliranje dijamanata.

Zbog čvrstoće i otpornosti, maslina je simbol snage, odanosti i vjernosti. Homer je maslinovo ulje zvao tekućim zlatom. Hipokrat je maslinovo ulje prepisivao za više od 60 raznih bolesti. Pobjednicima na Olimpijskim igrama na glave su stavljali maslinove vijence, a za nagradu su dobivali amfore s maslinovim uljem, koje je bilo tada vrlo skupocjeno.Maslina razvija stablo, koje je nepravilno, kvrgavo i razgranato. Listovi su kožnati i ovalni, dok je boja listova na naličju tamno zelene boje, dok je donja strana lista bijelkasto - srebrne boje. Kada je u cvatu, maslina razvija bijele cvjetove u grozdovima, a plod je ovalnog oblika tamnozelene do crne boje. Plod je bogat uljem, koji se tješti korištenjem pritiska kroz razne preše (hladna obrada), ili se izdvaja koristeći vruću vodu ili paru. Ulje se koristi u prehrani kao dodatak jelu, za prženje, začinjavanje jela, te u medicinske svrhe. U prošlosti, koristilo se i za svete obrede, kao gorivo za svjetiljke, za masažu kraljeva, kao novac, za premazivanje beba i umirućih te za glancanje dijamanata. Maslinovo drvo, izuzetno je kvalitetno, te je jako skupocjen namještaj izrađen od njega.Masline su blago mediteranskog podneblja iz kojeg se dobiva za zdravlje iznimno dragocjeno ulje. Kod sorti koje se koriste za konzumaciju cijeni se veći udio šećera, a manji udio ulja od uljarica. Zelene masline beru se prije nego su do kraja zrele tako da sadrže više polifenola, a crne masline koje se beru zrele sadrže više ulja. Nutritivni profil pokazuje da masline nisu jako kalorične, bogate su željezom i bakrom, imaju značajne količine vitamina E, a sadrže i cijeli niz fitokemikalija koje značajno doprinose zaštiti organizma.Sadržaj masti u maslinama je visok, međutim iz sastava masti očitava se da najveći postotak otpada na mononezasićenu oleinsku masnu kiselinu, koja je povezana sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, primjerice u staničnim membranama utječe na procese koji doprinose smanjenju visokog krvnog tlaka.Od svih fitokemikalija u maslinama najbolje je istražen jedinstveni oleuropin. Posjeduje snažno antioksidativno djelovanje, smanjuje oksidaciju LDL kolesterola, uklanja oksidativne molekule i štiti stanice živčanog sustava od oksidativnog oštećenja. Jedna od fitokemikalija koje također nalazimo u maslinama je hidroksitirozol koji je povezan sa zaštitom organizma od raka. Zajedno s oleuropinom pomaže u povećanju apsorpcije kalcija u kostima.U jednom istraživanju utvrdio se pozitivan utjecaj komine masline, koja zaostane nakon dobivanja ulja, na povećanje sadržaja glutationa u krvi koji ima antioksidativno djelovanje.U tradicionalnoj medicini postoji duga tradicija korištenja raznih pripravaka od maslina i maslinovog lišća za razne upale, primjerice potaknute alergijama. Na staničnoj razini pokazalo se da ekstrakti maslina djeluju kao antihistaminici. Oleuropin također posjeduje i protuupalna svojstva jer usporava aktivnost enzima povezanog s upalnim procesima.Zahvaljujući masnim kiselinama i antioksidansima masline se dodaju u kozmetičke preparate za kosu i kožu. Bez obzira koristite li preparate na koži ili ih unosite oralno, organizmu osiguravate brojne nutrijente koji doprinose zaštiti od UV zračenja i štite kožu od preranog starenja i potencijalno raka kože.

Uzgoj

TLO: Za uzgoj masline najprikladnija su duboka pjeskovito-ilovasta tla, dovoljno drenirana i opskrbljena humusom i mineralnim hranivima, neutralne, slabo alkalne ili slabo kisele reakcije.

KLIMA: Maslini odgovara maritimna klima, te položaji gdje nema velikih kolebanja temperature tijekom dana i noći, a također i tijekom cijele godine. Ova voćna vrsta je kserofit (prilagođena sušnim uvjetima) pa dobro podnosi sušu, a kritično razdoblje za vodom je kolovoz i rujan, u vrijeme intenzivnog rasta plodova.

VRIJEME SADNJE: Maslinu je najbolje posaditi u vrijeme mirovanja vegetacije, u jesen ili u rano proljeće. Preporučuje se proljetna sadnja.

NAČIN UZGOJA: Razmak između voćaka masline može biti 6 -8 m.

SAVJETI ZA SADNJU: Kod kontejniranih sadnica masline, korijen se u pravilu ne dira. Sadnica masline se sadi u svježe iskopanu jamu, u dobro pripremljeno tlo (do dubine 0,7m). Ispod, oko i iznad korijena se stavlja sloj rahle zemlje, koji se izmiješa sa cca. 20 kg stajskog gnoja i 0,5 - 1 kg mineralnog gnojiva NPK - najbolje prema analizi tla. Potrebno je paziti da gnojiva nisu u izravnom kontaktu s korijenom. Sva dodana gnojiva se prekriju sa zemljom te se voćka zalije s 20 -30 litara vode. Sadnica mora biti posađena na istu dubinu kao što je bila u kontejneru, eventualno nekoliko centimetara dublje. Uz svaku sadnicu preporuča se staviti potporni kolac i uz njega povezati sadnicu.

REZIDBA: Rezidbom je potrebno regulirati generativni i vegetativni rast, ali i osigurati krošnji što više svijetla i prozračnosti, ograničavati bujnije grane u korist onih manje bujnih, odnosno obnavljati rodno drvo s rodnim pupovima.

GNOJIDBA: Voćke je potrebno gnojiti stajskim i mineralnim gnojivima, najbolje u kasnu jesen.

BAZA ZNANJA
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana