Rasadnik CULJAK
SORTE
Bistrica
Stanley
Ruth Gerstetter
Čačanska ljepotica
Čačanska najbolja
Kalifornijska plava
Valjevka
Čačanski šećer
President
Italian prune
Grof Althan
Veliki zeleni ringlo
PROIZVODNJA / PRODAJA / PRERADA
Opšta poljoprivredna zadruga Tarevci

Šljiva

Engleski naziv:Plum
Latinski naziv:Prunus domestica L.

Šljiva (lat. Prunus domestica) podrod iz roda Prunus, vrsta je voća koja raste na drvetu, ima okrugli ili ovalni plod. Plave, crvene ili žute je boje (ovisno o vrsti). Meso ploda je slatko, žućkaste boje s košticom u sredini. Šljiva raste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujna rasta. Potječe iz Azije, a poznata je bila još u starom vijeku. Iz starih zapisa doznajemo da je krasila viseće vrtove Babilona. U stari se Rim dopremala iz Sirije, a Rimljani su je konzervirali sušenjem. Zapadna Europa upoznala je šljivu zahvaljujući križarima.Danas se uzgaja preko 2000 vrsta šljiva. Najpoznatije su talijanka, požegača, aženka i mirabel. Šljive su bogate vitaminima A i C. Spadaju u niskokalorično voće tako da se preporučuju u ishrani. Šljive se mogu konzumirati sirove, mogu se sušiti, prave se džemovi i marmelade, zatim za knedle i od šljiva se peče rakija (šljivovica).Zbog obilja vitamina, minerala, dijetetskih vlakana i prirodnih šećera, šljiva zauzima važno mjesto kao voće u prehrani. Ona pridonosi i poboljšanju pravilne prehrane, tim više što njezin sastav u biološki najprihvatljivijim omjerima ljudski organizam lako prihvaća i time je iskoristivost pojedinih sastojaka povećana.Šljiva je zbog sadržaja vitamina B-kompleksa izuzetan stimulator izmjene ugljikohidrata u organizmu. Pomaže kod psihičkih nemira i poteškoća s koncentracijom, jača srce i imunitet, regulira probavu, čisti organizam i odstranjuje iz njega štetne tvari te potiče rad jetre i popravlja apetit. Laksativno djelovanje šljive ima naročitu prednost jer je, zbog nedovoljne fizičke aktivnosti i načina prehrane suvremenog čovjeka, smanjena aktivnost crijeva, naročito kod starijih osoba.

Uzgoj

Šljiva najbolje uspijeva na dubljim i ocjeditim tlima, neutralne do slabo kisele reakcije,a dobro podnosi i teža tla s nešto slabijom ocjeditošću.Šljiva u odnosu na ostale voćne vrste veoma dobro podnosi niske temperature, Glede oborina, najveći utjecaj na prinos imaju oborine u lipnju.Šljivu je najbolje saditi u vrijeme mirovanja vegetacije u jesen ili u rano proljeće. Preporučuje se jesenska sadnja.Za šljivu se mogu primijeniti gotovo svi uzgojni oblici, a razmak između voćaka u vrtnom voćnjaku može biti 3-5 m ovisno o uzgojnom obliku.Prije sadnje šljive odstrane se svi oštećeni dijelovi korijena, a sitno korijenje ne prikraćujemo. Sadnica se sadi u svježe iskopanu jamu, u dobro pripremljeno tlo (do dubine 0,7m) tako da cijepljeno mjesto bude 10-ak cm iznad površine tla. Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje, koji je potrebno dobro ugaziti, te 20 kg stajskog gnoja i 0,5 kg NPK 7:20:30, u sloju iznad korijenja. Sva dodana gnojiva prekriju sa zemljom, te se voćka zalije s najmanje 30 litara vode. Rezidbom je potrebno regulirati generativni i vegetativni rast, ali i osigurati krošnji što više svjetla i prozračnosti, ograničavati bujnije grane u korist onih manje bujnih, odnosno obnavljati rodno drvo s rodnom pupovima.Sadnicu je prije sadnje potrebno prikratiti, no ako do razgranjenja nije došlo na željenoj visini, vrh sadnice treba dodatno prikratiti, što će rezultirati buđenjem pupova neposredno ispod reza od kojih se tada mogu formirati primarne grane, a najčešće još iste godine i one sekundarne. Grane prenisko na deblu je potrebno odstraniti. Oblikovanje krošnje nastavlja se u drugoj i trećoj godini sukladno uzgojnom obliku.Voćke šljive je potrebno gnojiti stajskim i mineralnim gnojivima.

BAZA ZNANJA
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana