Rasadnik CULJAK
SORTE
Bjelica
Petrovača bijela
Padovanka bijela
Bružetka bijela
Bružetka crna
Petrovača crna
Zamorčica
Termenjača
Zimica

Smokva

Sinonim:Figa
Engleski naziv:Fig
Latinski naziv:Ficus carica L.
Smokva predstavlja biljni rod iz porodice dudovki (Moraceae).Smokve pripadaju u najstarije kultivirane voćke. Stablo smokve našlo se u Rajskom vrtu. Spominju se u Babilonskim spisima, a Sumerani su 2900 g.pr.Kr. smokve koristili u ljekovite svrhe. Smokva je bila omiljeno voće Kleopatre, atletičara na Olimpijadi jer su ih dijelili kao medalje. Plod smokve čini prema unutra uvijeni cvijet, a pravi su plod sjemenke. Na Mediteranu su smokve došle iz Indije preko Turske.Plinije Stariji za smokve kaže: "Smokve obnavljaju. Osnažuju mlade, a starima održavaju zdravlje i brišu bore da izgledaju mlađe."Smokva se sa svojim nutritivnim sastavom i ljekovitim svojstvima izdiže iznad mnogih vrsta voća.Bolji su izvor vlakana od većine voća. 28% vlakna iz smokve su topljiva. Ovaj oblik vlakana pomaže u kontroli razine šećera u krvi te snižava razinu kolesterola vežući ga u probavnom traktu. Studije pokazuju da se konzumacijom voća s topljivim vlaknima smanjuje energetski unos, a zadržava ista sitost kao i konzumiranjem hrane s višom energetskom vrijednošću. To znači da vlakna mogu znatno pripomoći u snižavanju težine. Netopljiva vlakna povoljno djeluju na zdravlje debelog crijeva.Neke procjene pokazuju da je oko 70% oboljenja od raka povezano s lošom prehranom. Većina prehrambenih teorija povezuje visoki unos masti i nizak unos vlakana s rakom debelog crijeva; velika konzumacija alkohola povezuje se s rakom pluća, dojke, probavnog sustava i raka jetre. Niz istraživanja pokazuje da konzumacija voća i povrća može utjecati na usporavanje pojave raka. Prije se ovo svojstvo pripisivalo djelovanju vitamina i minerala, međutim, otkriveno je da u tome veću ulogu imaju - polifenoli. Oni djeluju kao antioksidansi, blokiraju gene koji uzrokuju rak i usporavaju rast tkiva raka. Osim uobičajenih polifenola, smokve sadrže i benzaldehid i kumarin koji se uspješno koriste u terapiji protiv raka.

Uzgoj

Smokva voli duboka i plodna tla koja dobro gospodare vodom i hranjivima. Ne podnosi teška glinena tlaSmokva je biljka toplih podneblja, dobro podnosi niske temperature u dobi mirovanja stoga ju možemo saditi i u kontinentalnim područjima. Na niske temperature osjetljiva su mlada stabla i jednogodišnji izboji. Iste bi trebalo dodatno zaštititi. U kontinentalnim područjima poželjno ju je saditi na područjima zaštićenim od vjetra i niskih temperatura. U mediteranskim područjima smokvu je poželjno posaditi u jesen, a u proljeće u kontinentalnom području.Na okućnicama najčešće sadimo pojedinačne biljke, a u nasadima su razmaci 6 do 8 metara, ovisno o bujnosti sorte. Razlikujemo jednorotke koje obično zriju od augusta do novembra, i dvorotke čija prva zrioba traje od konca juni i kroz prvu dekadu jula, a drugi rod počinje koncem augusta i traje sve do oktobra.Smokva voli rahlo tlo, stoga joj treba iskopati veću jamu kako bi se kvalitetno ukorijenila. Provodnicu prikraćujemo tek druge godine u proljeće.Smokva je dosta osjetljiva na rezidbu jer teško zacjeljuje rane, posebno na jačim granama. Najčešći uzgojni oblik je vaza, s tri skeletne grane. Njih oblikujemo na visini 80 – 100 cm od tla.Posebno je važna kod razvoja mladih biljaka. Količina N-P-K gnojiva ovisi prije svega o tlu na kojem je posađena i nedostatku pojedinog hranjiva. U pravilu, u jesen dodajemo gnojiva s većim udjelom fosfora i kalija, a u proljeće s većim udjelom dušika.
BAZA ZNANJA
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana