Rasadnik CULJAK
SORTE
Agassi
Batavia
Hallmark
Ironman
Belstar
Green magic
Naxos
Samson

Brokula

Engleski naziv:Broccoli
Latinski naziv:Brassica oleracea var. italica
Brokula je povrće iz porodice kupusnjača kojoj još pripadaju prokulica, kupus, koraba, cvjetača, kelj i druge. Smatra se izvornim oblikom karfiola, a uzgaja se zbog središnjeg i postranih zelenih cvjetnih izdanaka smještenih na razgranatoj i mekanoj stabljici.Za brokulu se zna više od 2000 godina. U 16. stoljeću brokula je rasla u Italiji i Francuskoj. Naziv biljke potječe od talijanske riječi "brocco" što znači izdanak, mladica.I danas se najviše uzgaja u Dalmaciji.Brokula je vrlo popularno povrće iz porodice kupusnjača kojoj još pripadaju prokulica, kupus, koraba, cvjetača, kelj i dr. Smatra se izvornim oblikom karfiola, a uzgaja se radi središnjeg i postranih zelenih cvjetnih izdanaka smještenih na razgranatoj i mekanoj stabljici.Osim obilja hranjivih tvari, brokula sadrži i različite biološki aktivne sastojke (fitokemikalije), čija antioksidativna svojstva pozitivno utječu na zdravlje, smanjujući rizik obolijevanja od nekih oblika karcinoma i srčanih bolesti.Brokula je zahvaljujući svojem specifičnom sastavu i svojstvu nutraceutika postala žarištem znanstvenih istraživanja - sadrži aktivne tvari koje sadrže sumpor - indol karbinol i sulforafan.

Uzgoj

Uvjeti za rast i razvoj brokule Kultivari za zimski i ozimi uzgoj (duže vegetacije) moraju proći kroz vernalizaciju u trajanju od 2 - 4 tjedna na temperaturama nižim od 10°C. Vernalizacija je potrebna kako bi iz vegetativne faze prešli u generativnu.Optimalna temperatura za klijanje i nicane je 20°C dok je minimalna 5°C a maksimalna 35°C. Optimalna temperatura rasta je 15 - 18°C (nakon sjetve ili sadnje optimalne temperature su od 20 - 24°C) dok je minimalna temperatura rasta 5°C.U povoljnim uvijetima cvat se zameće nakon 20 - 25 formiranih listova (ako su temperature više od povoljnihtj. Iznad 20°C, produljuje se vegetativna faza te je broj razvijenih listova do početka generativne faze veći).Ako su u vrijeme formiranja cvata temperature više od optimuma, cvatovi su sitniji, brže postaju rahli te prije procvatu.U vegetativnoj fazi brokula je otporna na niske temperature dok cvat smrzava pri temperaturi od -5°C.Srednje teško i dobro strukturirano tlo je najpovoljnije za uspješan rast i razoj brokule, uz to optimalni pH je između 6 - 6,8. Brokula bolje podnosi zaslanjenost tla od cvjetače. Dobra opskrbljenost tla vodom neophodna je za uspješan uzgoj dok nasad brokule može stardati zbog stagnirajuće vode. U kontinentalnom području uzgaja se proljetna i jesenska brokula, u mediteranskom jesenska, zimska i ozima dok se ljetna može uzgajati u područjima gdje srednja dnevna temperatura ljetnih mjeseci ne prelazi 20°C Priprema tla za brokulu Za ranu projetnu sadnju osnovna obrada tla uz startnu gnojidbu s povećanom količinom fosfora i kalija obavlja se u jesen. Dobro je već i u jesen pripremiti uzdignute gredice da se u proljeće tlo što prije osuši i ugrije. Prije sadnje tlo se tretira herbicidima za tu namjenu. Može se i primijeniti i malč od biorazgradive prozirne folije koji pospješuje zagrijavanje tla a ako pak se primjenjuje crna PE folija izbjegava se upotreba herbicida.Kad se sadi u kasno proljeće ili ljeto cvjetača obično dolazi kao drugi usjev, pa nakon skidanja predkulture treba ukloniti biljne ostatke te tlo površinski obraditi da se dobije zrnasti sloj tla pogodan za sadnju te uspješno ukorijenjavanje presadnica. Prije sadnje važno je navlažiti tlo na dubinu od 30 cm na 70 - 80% poljskog kapaciteta tla za vodu. Sadnja brokule U dobro pripremljeno i vlagom zasičeno tlo brokula se sadi na razmake različitih dužina ovisno o habitusu kultivara.Manje bujni kultivari obično sade na razmak 50 x 50 cm, odnosno da se postigne sklop od 4 biljke/m2 , a bujniji kultivari se sade na razmak između redova 60 - 80 cm a unutar redova 40 - 70 cm. Gnojidba brokule Brokuli treba osigurati mnogo hranjivih tvari tijekom cijele vegetacije, a posebice u stadiju oblikovanja cvata i to 25 - 35 dana, kad biljka uzima iz tla 3/4 ukupnih količina hranjivih tvari.U tijeku rasta stabljike i listova biljke traže veće količine dušika (N), a u stadiju stvaranja cvatova više fosfora (P2O5) i kalija (K2O).Brokula vrlo pozitivno reagira na gnojidbu tla stajskim gnojem i kompostom. Dok se najbolji urodi i kakvoća postižu kombiniranom gnojidbom, dakle organskim i mineralnim gnojivima.Osnovnom obradom u tlo se zorava 40 - 50 t/ha stajskog gnoja + NPK 7 - 20 - 30 ili NPK 8-26-26 u količini 10 do 15 dkg/ m2, (1 - 1,5 t/ha).Brokula se prihranjuje 1 - 3 puta u vegetaciji sa KAN - om u količini od 100 kg/ha. Navodnjavanje brokule U ovom članku opisuju se navodnjavanje nasada čijom primjenom se omogučuje pravilan rast i razvoj brokule te kako bi konačni produkt cvat bio što kvalitetniji i zdraviji. U mjeru njege nasada uz opisanu spada i zaštita od štetočinja koje će biti opisane u zasebnom članku. Navodnjavanje prije sadnje izvodi se samo onda kada je zbog nedostatka vlage u zemljištu otežana priprema tla za sadnju, odnosno otežana sadnja presadnica. Najčešće je ovim navodnjavanjem potrebno navlažiti sloj do 20 cm dubine. Međutim, ako je zemljište i ispod 20 cm suho, potrebno je navlažiti zemljište do veće dubine: 30, 40 ili čak do 50 cm što ovisi o osobinama zemljišta i vrsti rasada. Pravilno doziranje vode vrlo je značajno u praksi navodnjavanja. Postoje dva osnovna elementa pri doziranju vode, a to su: Obrok navodnjavanja i trenutak početka navodnjavanja Obrok navodnjavanja Količina vode koja se dodaje jednim navodnjavanjem (m3/ha ili u mm). Obrokom treba navlažiti tlo do poljskog vodnog kapaciteta što znači da obrok navodnjavanja ovisi o vrsti tla. Za određivanje obroka navodnjavanjem potrebno je poznavati vlažnost tla prije navodnjavanja te vodn asvojstva tla. Razlika između poljskog vodnog kapaciteta i trenutačnog sadržaj vode u tlu predstavlja obrok navodnjavanja. Trenutak početka navodnjavanja Prestavlja točno oređeni trenutak dodavanja obroka navodnjavanja, što je jedan od uvijeta za uspješno i racionalno navodnjavanje. Ako se trenutak navodnjavanja određuje ″od oka″ navodnjavanje je neracionalno, a može biti i štetno.Za uzgoj brokule potrebno je navodnjavanjem održavati vlagu tla na 70-80% pojskog vodnog kapaciteta na dubini od 30cm gdje se nalazi glavnina korijena.Kako bi se ostvario povoljan trenutak početka navodnjavanja i odredio obrok navodnjavanja te time omogučila rentabilna i racionalna potrošnja vode potrebno je koristiti mjerače vlage u tlu. Navodnjavanje brazdama Spada u starije metode pri uzgoju povrćarskih kultura. Sistem navodnjavanja brazdama sastoji se od dovodnog kanala, razdjelnih kanala, razdjelnih brazda, brazda i prenosivih ustava. Razdjelne brazde mogu se zamijeniti plastičnim, gumenim ili metalnim cijevima koje prebacuju vodu iz razdjelnog kanala u brazde. Unaprjeđenje sistema može se vršiti upotrebom prenosivog cjevovoda. Ovim načinom mogu se dovodni i razdjelni kanali, kao i razdjelne brazde, zamijeniti cijevima. Cijevi su od lakog materijala zbog lakšeg prenošenja. Promjer im je obično 15 cm. Cijevi koje zamjenjuju razvodne kanale, odnosno razvodne brazde, imaju na sebi otvore čiji se razmak može regulirati radi mogućnosti ulijevanja vode u brazde s različitim razmakom. Za uzgoj povrćarskih kultura razmak brazdi je 50 - 100 cm. Za ovu metodu navodnjavanja poželjno je da teren bude relatvno ravan, s ravnomjernim padom, najpovoljniji je pad 2 - 4%. Dubina brazda je 15 - 25 cm. Obrok navodnjavanja zavisi od osobina tla, uzgajane kulture i momentalne vlažnosti tla. Ovaj način navodnjavanja ne narušava strukturu tla i smanjuje uvjete za stvaranje pokorice, a troši i manje vode - to su razlozi zašto se ta metoda, koja je jedna od najstarijih, održala i do danas. Navodnjavanje kišenjem Ovom metodom navodnjavanja voda se raspodjeljuje po površini tla u obliku prirodne kiše. Prednosti navodnjavanja kišenjem: mogućnost upotrebe u različitim topografskim uvjetima, pripremni radovi na zemljištu su nepotrebni ili minimalni, ne zauzima obradivu površinu, ne smanjuje korištenje mehanizacije, mogućnost ekonomičnog korištenja raspoložive vode zbog točnog doziranja, tlo je manje izloženo pogoršanju fizikalnih svojstava, mogućnost navodnjavanja tek zasijanih polja i mladih nasada, mogućnost primjene fertirigacije.Pri navodnjavanju kišenjem uređaj sistema zahvaća vodu iz izvora, zatim je tlači kroz cijevi i na kraju je preko rasprskivača, u obliku prirodne kiše, raspodjeljuje po površini koju navodnjava. Sistem navodnjavanja može biti prenosiv, polustabilan i stabilan. U prenosivom sistemu svi dijelovi su prenosivi, a cijevi se spajaju brzopriključnim spojkama. Polustabilni sistem ima stabilni uređaj za zahvaćanje vode i glavni cjevovod, dok su kišna krila i rasprskivači prenosivi. Glavni cjevovod je najčešće postavljen u tlu, tako da na površinu tla izlaze samo hidranti na koje se spajaju kišna krila. Stabilni sistem ima sve dijelove stabilne. Rasprskivači se priključuju na cijevnu mrežu koja je najčešće postavljena u tlu. Svaki sistem navodnjavanja kišenjem se sastoji od vodozahvata, mreže cijevi, rasprskivača i armature. Vodozahvat može biti gravitacijski ili primjenom pumpnog agregata. U vodozahvatu pumpnim agregatom, voda se usisava iz izvora i tlači potrebnim tlakom kroz mrežu cijevi do rasprskivača. Pumpni agregat se sastoji od pogonskog motora i pumpe, najviše se koriste centrifugalne pumpe. Neophodno je uskladiti snagu pogonskog motora sa zahtjevom pumpe.Cijevna mreža služi da se voda provodi od izvora do rasprskivača. Ova mreža sastoji se od usisne cijevi, glavnog cjevovoda i kišnih krila. Na kišnim krilima se na određenim razmacima nalaze odvojci za spajanje rasprskivača.Rasprskivači imaju završnu ulogu u sistemu kišenja. Oni prskaju (razdjeljuju) vodu po površini tla u obliku kapljica. Budući da je njihova uloga vrlo važna, oni moraju pravilno i kvalitetno raditi. Rasprskivači se mogu razlikovati prema vodnom tlaku, dometu bacanja vode, količini izbacivanja vode, površini kišenja, intenzizetu kišenja, vrsti i broju mlaznica, načinu pogona i načinu kišenja.Za primjenu kišenja potrebno je izvršiti pravilan izbor rasprskivača. Za navodnjavanje povrćarskih kultura najpovoljnije je lagano kišenje pa će najbolji biti rasprskivači malog intenzizeta i malog dometa.Jedna od najvažnijih osobina rasprskivača jest ravnomjernost kišenja. Idealno kišenje narušava puhanje vjetra pri navodnjavanju. U pravilu pri kišenju najviše vode padne oko samog rasprskivača, a prema kraju dometa sve manje. Zbog toga se u svrhu što ravnomjernijeg kišenja po cijeloj površini rasprskivači prikladno razmještaju po površini koja se navodnjava..Osim raspskivača pri kišenju je vrlo važno postaviti najpovoljniji raspored cijelog uređaja. Položaj zahvata vode, glavnog cjevovoda i kišnih krila može biti različit. Pri izboru potrebno je voditi računa o izvoru vode, topografskim uvjetima te veličini i obliku parcela. Prema tome, za svaku parcelu je potrebno prethodno razmotriti prirodne, tehničke, tehnološke i ekonomske prilike i nakon toga odlučiti se za položaj pojedinih dijelova uređaja.Pri navodnjavanju kišenjem vrlo je važno poznavati trajanje kišenja s jednog položaja rasprskivača. Ako kišenje traje duže nego što je to potrebno, dodat će se tlu (kulturi) veća ili prevelika količina vode, koja može uzrokovati niz posljedica: pogoršanje fizikalnih svojstava tla, ispiranje hranjiva, eroziju, zaslanjivanje.U slučaju kračeg kišenja od potrebnog, tlo se neće do potrebne dubine saturirati vodom u vrijednosti poljskog vodnog kapaciteta.Obrok navodnjavanja će zavisiti od osobina tla, kulture i momentalnog stanja vlažnosti tla. Lokalizirano navodnjavanje "kap po kap" Na taj način omogučava se navodnjavanje u bilo koje doba dana jer ne može doći do šoka usljed primjene hladne vode na vruće biljne djelove. Izbjegavanjem vlaženja lišća izbjegava se i stvaranje povoljnih uvijeta za razvoj gljivičnih bolesti. Sustav ne radi pod velikim pritiskom pa je ujedno i narušavanje mrvičaste strukture tla povoljne za rast krastavaca smanjeno na minimum. Zbog manjeg radnog tlaka (0,3 - 1,5 bara) manji je i utošak energije. Lokalizirani dotok vode smanjuje navodnjavanu površinu pa su i gubici vode evaporacijom ili ispiranjem manji (štednja vode).Prednost navodnjavanja kap po kap je i u mogućnosti fertirigacije tj. primjeni tekućih gnojiva istovremeno s navodnjavanjem.Jedan od najznačajnijih problema navodnjavanja kapanjem je začepljenje kapaljki, bilo mehaničko ili kemijsko. Začepljenje kapaljki je izravno povezano s kakvoćom vode za navodnjavanje, te s njezinim fizikalnim, kemijskim i mikrobiološkim čimbenicima. Filterima se može spriječiti mehaničko začepljenje kapaljki. Kemijsko začepljenje se javlja kao posljedica stvaranja netopivih soli na samom otvoru ili unutar kapaljke. Uređaj za kapanje sastoji se od pogonskog dijela s glavom sustava, filterskog uređaja, glavnog cjevovoda, lateralnih ili razvodnih cijevi i kapaljki. Uređaj kapanja karakterizira kapaljka kao mjesto na kojem se reducira radni tlak iz cijevi i u obliku kapljice ispušta vodu na ili u tlo. Ovaj način navodnjavanja ima dva sustava: površinsko i podpovršinsko navodnjavanje. Kod površinskog navodnjavanja cijevi i kapaljke postavljene su iznad tla ili na površini tla, a kod potpovršinskog navodnjavanja one su ukopane u tlo. Berba brokule Brokula se bere prije nego se cvjetovi počnu otvarati . Cvat se reže s dijelom stabljike (15 - 20 cm) od koje se odvoje listovi.Odmah nakon berbe brokulu je potrebno hladiti. Na temperaturi od 20°C traje 3 dana nakom čega požuti i vene. Ako pak se omota u foliju velike gustoće rok održivosti joj se produljuje na 12 dana pri istoj temperaturi. Omata se svaki cvat posebno na način da se folija prijubi uz brokulu. U hladnjačama se može čuvati 8 - 10 dana na temperaturi od 0°C i relativnoj vlazi zraka 95%.
BAZA ZNANJA
BLOG
02.11.2016.
Danas je Svjetski dan vitamina D!
 
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana