Rasadnik CULJAK
SORTE
ALABASTER
AMSTERDAMSE DONKERGROENE
BALENA
BRILLIANT
DIAMANT
GEWONE SNIJ
MENTOR
MONARCH
NEMONA
PRAGER RIESEN
PRESIDENT
PRINZ
REX

Celer

Sinonim:ak, červez, opih, pitomi celer, selen
Engleski naziv:Celery
Latinski naziv:Apium
Celer, zelena je zeljasta godišnja, dvogodišnja ili višegodišnja biljka iz porodice štitarki.Korijen ima svojstveno aromatičan miris, koji nije svakome ugodan, obiluje eteričnim uljima (terpeni) kojima zahvaljuje svoju aromu i okus, a sam gomolj štiti od bakterija, gljivica i prirodnih neprijatelja. Okus vrtnog celera je oštar i začinski, ali kuhan ima blagi i ugodan ukus. Vrtni celer se cijeni zbog svoje delikatne arome, koja oplemenjuje jela, obogaćujući okus jelima od povrća, ali i voća (odlično se slaže s jabukom).Ljekovite su tvari najviše sadržane u sirovom, svježe istisnutom soku iz korijena, listova i stabljike, no kod pripravljanja treba izbjeći prisustvo listova, jer oni čine sok gorkim. Sadrži sve vitamine B kompleksa, vitamin C, vitamin A, vitamin E, minerale, kalcij, natrij, alkaloid apiin, asparagin, eterično ulje (Oleum Apii).Jedenjem celera ili pijenjem soka, eterična ulja celera djeluju antibakterijski i antimikotički u ustima, grlu, želucu i crijevima, djeluju na mokraćni sustav, izlučuju se i putem bubrega, dezinficirajući i dalje sluznice, pomažući na taj način kod upala mokraćnih puteva i tegoba s mokrenjem, djeluju pročišćavajuće i potiču stvaranje žuči. Stimulira rad bubrega i snažno pospješuje menstruaciju. Sjemenke celera u Engleskoj i Australiji se već dugo koriste kao tradicionalni lijek protiv raznih tipova artritisa

Uzgoj

Uvjeti za rast i razvoj celera Celer može klijati pri temperauri od 4 - 5°C.Ove temperature pri uzgoju se izbjegavaju jer već mlada biljka celera može vrnalizirati na tmperaturi od 4 - 14°C za vrlo kratko vrijeme (svega 10 - tak dana), pa tako imamo prijevremeno prorastanje cvjetne stabljike i neželjenu cvatnju. Upravo iz tog razaloga celer se uzgaja iz presadnica uzgojenih u kontroliranim uvjetima zaštićenih prostora (treba osigurati temperaturu višu od 16°C). Optimalna temperature za uzgoj celera pri kojoj se on parvilno razvija je oko 18°C Za uzgoj celera najprikladnija su duboka, plodna, srednjeteška tla, neutralne do slabo kisele reakcije. Tlo bi moralo biti bogato humusom koji jamči dobar kapacitet tla za zrak i vodu. Umjerena kontinentalna klima sa prosječnim dnevnim temperaturama od oko 20°C uz dovoljne količine vlage u tlu i zraku najpovoljnija je za uzgoj celera. Priprema tla za celer Tlo je poželjno izorati (na 30 cm) u jesen prije predkulture, uz unos stajskog gnoja.Brazda se zatvara tanjuranjem a neovisno o tome dali je prije celera bila uzgajana neka ozimina ili ne neposredno prije sadnje potrebno je frezanjem obradit tlo do praškaste ili sitno zrnaste strukture na dubini od 10 - 15 cm.​ Sadnja celera Sadi se na dobro pripremljeno tlo sitno zrnaste strukture. Pri sadnjei treba paziti da se presadnica sadi na istu dubinu na kojoj je bila u zaštićenom prostoru.Celer korijenaš se sadi na razmak između redova 50 cm a u redu 20 - 40 cm ovisno o sorti odnosno planiranom vremenu berbe. Rebraš se sadi na razmak od 40 cm između i 25 cm u redu a listaš na 40 cm u redu a između redova na razmak od 1 - 2 cm.Sadnja ovisno o površini i dostupnoj mehanizaciji može biti ručna ili strojna.Ranije je spomenuto da celer ulazi u fazu vernalizacije kao jako mlada biljčica pri temperaturama od 4 - 14°C te da je u takvim uvijetima dovoljno svega 10-tak dana kako bi biljka uspješno prošla kroz tu fazu. Na taj način doći će do prijevremenog prorastanja cvjetne stapke te cvatnje što nije oželjnu. U svrhu sprečavanja prijevremene cvatnje celer se uzgaja isključivo iz presadnica. Presadnice se uzgajaju u zaštićenim prostorima u uvijetima kontrolirane mikroklime gdje temperatura tokom uzgoja mora biti viša od 16°C.Sadnja celera obavlja se krajem svibnja i tokom lipnja te se na taj način na planiranoj površini ostavlja vremena za uzgoj neke od zimskih ili rano proljetnih povrtnih kultura koje se „skinu“ do početka sadnje celera. Gnojidba celera Ako je tlo namjenjeno uzgoju celera siromašno humusom preporučuje se gnojidba stajskim gnojom u količini od 40 - 60 t/ha. Stajski gnoj se zaorava u jesenskoj osnovnoj obradi.Mineralna gnojidba se vrši na osnovu analize tla a prema planiranom prinosu, okvirno prije sjetve se dodaje 800 kg/ha NPK 7 - 20 - 30 + Fe + Zn plus 200 kg/ha Uree 46 % N.Celer listaš ima veće potrebe prema dušiku jer se tokom vegetacije njegovi listovi kose u 2 - 3 navrata, a nakon svake košnje razvija nove listove koji kako bi zadovoljili količinom i kvalitetom trebaju dovoljne količne dušika. Nakon svakog otkosa prihranjuje se sa 40 - 50 kg/ha dušika. Navodnjavanje celera U praksi se najviše primjenjuje navodnjavanje kišenjem a u slučajevima kad se ne planira mehanizirana berba moguće je i navodnjavanje sistemom „kap po kap“. U Oba slučaja potrebno je odrediti povoljan trnutak početka navodnajvanja te obrok navodnjavanja što će omogućitit pravilno doziranje vode.Trenutak početka navodnjavanja prestavlja točno određeni trenutak dodavanja obroka navodnjavanja, što je jedan od uvijeta za uspješno i racionalno navodnjavanje. Ako se trenutak navodnjavanja određuje ″od oka″ navodnjavanje je neracionalno, a može biti i štetno.Obrok navodnjavanja je količina vode koja se dodaje jednim navodnjavanjem (m3/ha ili u mm). Obrokom treba navlažiti tlo do poljskog vodnog kapaciteta što znači da obrok navodnjavanja ovisi o vrsti tla. Za određivanje obroka navodnjavanjem potrebno je poznavati vlažnost tla prije navodnjavanja te vodna svojstva tla. Razlika između poljskog vodnog kapaciteta i trenutačnog sadržaj vode u tlu predstavlja obrok navodnjavanja.Kako bi se ostvario povoljan trenutak početka navodnjavanja i odredio obrok navodnjavanja te time omogučila rentabilna i racionalna potrošnja vode potrebno je koristiti mjerače vlage u tlu. Navodnjavanje kišenjem Prednosti navodnjavanja kišenjem: mogućnost upotrebe u različitim topografskim uvjetima, pripremni radovi na zemljištu su nepotrebni ili minimalni, ne zauzima obradivu površinu, ne smanjuje korištenje mehanizacije, mogućnost ekonomičnog korištenja raspoložive vode zbog točnog doziranja, tlo je manje izloženo pogoršanju fizikalnih svojstava, mogućnost navodnjavanja tek zasijanih polja i mladih nasada, mogućnost primjene fertirigacije. Pri navodnjavanju kišenjem uređaj sistema zahvaća vodu iz izvora, zatim je tlači kroz cijevi i na kraju je preko rasprskivača, u obliku prirodne kiše, raspodjeljuje po površini koju navodnjava.Sistem navodnjavanja može biti prenosiv, polustabilan i stabilan.U prenosivom sistemu svi dijelovi su prenosivi, a cijevi se spajaju brzopriključnim spojkama.Polustabilni sistem ima stabilni uređaj za zahvaćanje vode i glavni cjevovod, dok su kišna krila i rasprskivači prenosivi. Glavni cjevovod je najčešće postavljen u tlu, tako da na površinu tla izlaze samo hidranti na koje se spajaju kišna krila. stabilni sistem ima sve dijelove stabilne. Rasprskivači se priključuju na cijevnu mrežu koja je najčešće postavljena u tlu. Svaki sistem navodnjavanja kišenjem se sastoji od vodozahvata, mreže cijevi, rasprskivača i armature. Vodozahvat može biti gravitacijski ili primjenom pumpnog agregata. U vodozahvatu pumpnim agregatom, voda se usisava iz izvora i tlači potrebnim tlakom kroz mrežu cijevi do rasprskivača. Pumpni agregat se sastoji od pogonskog motora i pumpe, najviše se koriste centrifugalne pumpe. Neophodno je uskladiti snagu pogonskog motora sa zahtjevom pumpe.Cijevna mreža služi da se voda provodi od izvora do rasprskivača. Ova mreža sastoji se od usisne cijevi, glavnog cjevovoda i kišnih krila. Na kišnim krilima se na određenim razmacima nalaze odvojci za spajanje rasprskivača.Rasprskivači imaju završnu ulogu u sistemu kišenja. Oni prskaju (razdjeljuju) vodu po površini tla u obliku kapljica. Budući da je njihova uloga vrlo važna, oni moraju pravilno i kvalitetno raditi. Rasprskivači se mogu razlikovati prema vodnom tlaku, dometu bacanja vode, količini izbacivanja vode, površini kišenja, intenzizetu kišenja, vrsti i broju mlaznica, načinu pogona i načinu kišenja.Za primjenu kišenja potrebno je izvršiti pravilan izbor rasprskivača. Za navodnjavanje povrćarskih kultura najpovoljnije je lagano kišenje pa će najbolji biti rasprskivači malog intenzizeta i malog dometa.Jedna od najvažnijih osobina rasprskivača jest ravnomjernost kišenja. Idealno kišenje narušava puhanje vjetra pri navodnjavanju. U pravilu pri kišenju najviše vode padne oko samog rasprskivača, a prema kraju dometa sve manje. Zbog toga se u svrhu što ravnomjernijeg kišenja po cijeloj površini rasprskivači prikladno razmještaju po površini koja se navodnjava..Osim raspskivača pri kišenju je vrlo važno postaviti najpovoljniji raspored cijelog uređaja. Položaj zahvata vode, glavnog cjevovoda i kišnih krila može biti različit. Pri izboru potrebno je voditi računa o izvoru vode, topografskim uvjetima te veličini i obliku parcela. Prema tome, za svaku parcelu je potrebno prethodno razmotriti prirodne, tehničke, tehnološke i ekonomske prilike i nakon toga odlučiti se za položaj pojedinih dijelova uređaja.Pri navodnjavanju kišenjem vrlo je važno poznavati trajanje kišenja s jednog položaja rasprskivača. Ako kišenje traje duže nego što je to potrebno, dodat će se tlu (kulturi) veća ili prevelika količina vode, koja može uzrokovati niz posljedica: pogoršanje fizikalnih svojstava tla, ispiranje hranjiva, eroziju, zaslanjivanje.U slučaju kračeg kišenja od potrebnog, tlo se neće do potrebne dubine saturirati vodom u vrijednosti poljskog vodnog kapaciteta.Obrok navodnjavanja će zavisiti od osobina tla, kulture i momentalnog stanja vlažnosti tla. Berba celera Ako je namjenjen za neposrednu prodaju može se ostaviti lišće a ko je namjenjen za skladištenjeili preradu lišće se reže. Prinos korijena celera može bit 30 - 50 t/ha.Može se vaditi strojevima poput ovog na slici ako se bere sa lišćem. Ili pak se vadi strojevima za vađenje repe ili krumpira s tim da se prethodno odreže lišće.Celer rebraš bere se u fiziološkoj zriobi, kad su vanjske peteljke jedre i krhke (hrskave). Bree se ručno, rezanjem u zoni korijenova vrata, prvi sloj vanjskih listovase uklanja a reže se i gornje lišće tako da su peteljke duge 40 cm. Sa berbom se ne smije zakasnati jer peteljke postanu spužvast te neupotrebeive.Tehnološki zrela i očišćena peteljka važe od 50 - 70 g dok je prinos 30 - 50 t/ha.Celer listaš prvi put se kosi drugom polovicom srpnja. U povoljnim uvijetima moguća su 3 otkosa uz prinos od 50 - 80 t lišća/ha. Nakon svakog otkosa prihranjuje se sa 40 - 50 kg/ha dušika.
BAZA ZNANJA
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana