Rasadnik CULJAK
SORTE
ALEXANDRA
ALICIA
ALTESSE
AMERICAN WONDER
ARTURA
AWOLA
BARLE
CABRE
CORAL
DURANGO
EXPRESS ALASKA
FAVORIT
FRILA R.S.
JOF
KARINA
KELVEDEON WONDER
LENCET
LINCOLN
MARIFON RS
MASTERFON
MILOR
OMEGA
PARADE
PETIT PROVESAL
POSTILLON
PRELADO
PROGRES
RITMO
RONDO
SENATOR
SKINADO
SOMERWOOD
TARGET
TELEFOON
TRITON
VALVERDE
VERDO
Rizi bizi
PROIZVODNJA / PRODAJA / PRERADA
Bašta organska proizvodnja Visoko

Grašak

Engleski naziv:Pea
Latinski naziv:Pisum sativum

Grašak jednogodišnja je biljka iz porodice mahunarki, a kao povrtlarska kultura pripada zrnastim mahunarkama.Grašak se danas uzgaja gotovo u cijelom svijetu, a najviše u Rusiji, Kini, Indiji i SAD-u, odnosno, dobro uspijeva u krajevima s prohladnom i vlažnom klimom. To je biljka koja je jako ekonomična budući da daje relativno visoke prinose, a može se jednostavno konzervirati i upravo zato upotrebljavati cijele godine.Stabiljka je zeljasta, jednogodišnja, može se granati, ali i biti nerazgranata. Nema dovoljno mehaničkih elemenata pa je polegla ili se povija. Listovi su perasto složeni, s 1-3 para listića. Cvijetovi su skupljeni u grozdaste cvatove, dvopolni su i zigomorfni. Leptirastog su izgleda sa zvonastom čašicom koja ima jajasto lancetaste zupce (gornji su kraći od donjih). Krunicu čine zastavica, krilce i čunić. Zastavica je crvenkasta, ljubičasta ili bijela, široka je i obrnuto srcasta. Krila su tamnocrvena ili bijela, a čunić ružičasr ili je blijedozelen. Od deset prašnika, devet ih je sraslo, a jedan je slobodan. Plodnik je skoro sjedeći i sadrži više sjemenih zametaka. Plod je mahuna, uglavnom prava i na krajevima zašiljena, 4-11 cm dugačka.Grašak obiluje vitaminima, mineralima, odličan je izvor vlakana i hranjivih tvari koje mogu pomoći u očuvanju zdravlja.Održava zdravlje kostiju i srčano-krvožilnog sustava jer je izvrstan izvor vitamina K (24 % preporučenog dnevnog unosa), koji aktivira osteokalcin koji pomaže ugradnji kalcija u kostima i održava normalno grušanje krvi. Dobar je izvor folne kiseline i vitamina B6. Ovi nutrijenti sprečavaju nakupljanje homocisteina koji narušava vezanje kolagena u kostima, što može uzrokovati osteoporozu, a pridonosi i aterosklerozi.Grašak također osigurava nutrijente koji pomažu u prevenciji od raka, primjerice, vitamin C, koji je učinkovit i kao antioksidans. Vitamin C štiti DNA od oštećenja, pomaže organizmu u borbi s onečišćenjem i toksičnim tvarima iz okoline, pojačava imunološke funkcije i inhibira kancerogene tvari u tijelu (npr. nitrozamine). Betakaroten, provitamin vitamina A, kojeg ima u grašku, također pomaže u prevenciji raznih vrstama raka i srčanih bolesti.

Uzgoj

Sa sijanjem graška trebalo bi započeti kada tlo malo zatopli. Nikako ga nemojte sijati u hladna tla, temperatura bi trebala biti bar 10 stupnjeva. Sredinom proljeća pa sve do sredine ljeta možete sijati rani grašak. Sjetvu obavljajte u slijedu i to svaka dva tjedna. Pripazite da vrijeme ne bude pretoplo jer bi to moglo smetati klijanju. Zavisno i vremenskim uvjetima najranije sorte graška mogle bi dozreti već nakon 3 mjeseca, a kasnije još 2 tjedna nakon tog perioda.Tri mjeseca prije pojave prvih mrazeva, negdje u sredini ljeta, možete sijati ranu sortu koju ćete moći brati već na jesen. Ako se nalazite u predjelima blage klime, rane sorte sijte sredinom jeseni. One će moći prezimiti na otvorenom iako će im možda biti potreba zaštita.Grašak sijte u redove oblika slova V, na dubinu u tlo od 3 cm-a. Udaljenost od biljaka neka bude bar 5 cm-a. Urodi će biti veći i bolji ako grašku postavite oslonce štapovima.Grašak spada u povrće koje najbolje rodi u hladnoj sezoni. Temperature pogodne za rast su mu od 13 do 18 stupnjeva tako da će bolje roditi za vrijeme svježijih ljetnih mjeseci. Pripazite da tlo ne bude nikada previše suho, ali niti previše poplavljeno. Osigurajte mu vlagu i dobru drenažu tla. Ako ćete saditi usjeve za vrijeme jeseni ili zime, dodajte tlu organskih tvari. Ručno plijevite okopavanjem. Biljke nije potrebno posebno zalijevati do pojave prvih cvjetova kada je grašak potrebno zalijevati svaki tjedan do kraja berbe.U zaštićenim prostorima možete posaditi proljetna i kasna jesenska sjemena. Ovo će vam pružiti idealnu zaštitu pošto niti mahune niti cvjetovi ne podnose mrazeve. Što se tiče uzgoja u loncima, možete grašak saditi tijekom cijele sezone. Bitno je da se radi o patuljastim sortama i da kompost bude na bazi ilovače.Grašak će imati ugodno okruženje ako mu u blizini posadite krumpir, bundeve, kukuruz te ostale mahunarke.U proljeće sijte ranije usjeve, a u ljeto one glavne. Prve sorte možete u ljeto već brati, a ostale zalijevajte i plijevite. U jesen sijte sorte za prezimljavanje i pripremite sve za sljedeću sezonu. U zimi možete posaditi rane usjeve pod zaštitom u zatvorenom.Berba graška odvija se vremenski zavisno od toga koju smo sortu posadili. Rani tipovi graška beru se od kraja proljeća pa sve do prvih ljetnih mjeseci. Zatim se dalje berba odvija od početka ljeta pa do jeseni. Važno ga je redovito brati kako bi urod bio što bolji. S berbom možete započeti kada zrna unutar mahuna počnu naočigled bubriti. Ako ćete grašak koristiti za sušenje, ostavite ga što duže na stabljici. Berite ga tek kada primijetite da je mahuna počela pucati. Nakon berbe, ostavite ih još na prozračnom mjestu kako bi se do kraja osušile. Čuvajte ih u zatvorenim posudama.

Energetska i nutritivna vrijednost na 100 g.

 
Vrijednost kcal / kJ 81 / 339
Masti g 0,40
- zasićene masne kiseline g 0,07
- jednostruko nezasićene masne kiseline g 0,04
- višestruko nezasićene masne kiseline g 0,19
Ugljikohidrati g 14,46
Vlakna g 5,10
Bjelančevine g 5,42
Sol g 0,01
Vitamin A μg 765,00
Vitamin D μg 0,00
Vitamin E mg 0,13
Vitamin K μg 24,80
Vitamin C mg 40,00
Vitamin B6 mg 0,17
Vitamin B12 μg 0,00
Tiamin mg 0,27
Riboflavin mg 0,13
Niacin mg 2,09
Pantotenska kiselina mg 0,10
Kalij mg 244,00
Kalcij mg 25,00
Fosfor mg 108,00
Magnezij mg 33,00
Željezo mg 1,47
Cink mg 1,24
Bakar mg 0,18
Mangan mg 0,41
Selen μg 1,80
BAZA ZNANJA
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana