Rasadnik CULJAK
SORTE
ADVENT
ALASKA
ALCOSA
BARBOSA
CAPRICCIO
CASERTA
COMPARSA
CONCERTO
DAPHNE
EISENKOPF, TETE DE FER, ŽELJEZNA GLAVA
EMERALD
ERMOSA
ESTORIL
FAMOSA
FIRENSA
MELISSA
MILA F1
MILETTA
NOVUSA
OVASA
PARESA
PREMIUS
RIGOLETO
SAGA F1 RS
SALIMA
SIBERIA
TALER F1 RS
TOURMALINE
VERTUS
VORBOTE
WALLASA
WIENER KAPUZINER
WINTERFÜRST
WINTESA
WIROSA
YSLANDA
PROIZVODNJA / PRODAJA / PRERADA
Bašta organska proizvodnja Visoko

Kelj

Engleski naziv:Savoy cabbage
Latinski naziv:Brassica oleracea var. sabauda
Kelj je biljka slična glavatom kupusu samo što ima smežurano lišće i više ovojna zelena lišća oko glave.Kelj je lisnato povrće, varijetet kupusa, sa specifičnim karakteristikama koje ga čine zasebnom povrtnom kulturom. Kelj je bio poznat već Grcima i Rimljanima. U 4. stoljeću prije Krista razlikovale su se tri vrste kelja: divlji, kovrčasti i glatki kelj.Kelj kakav danas poznajemo navodno su selekcijom stvorili vrijedni belgijski povrtlari još u 18. stoljeću. Iz Belgije se proširio najprije u Francusku, a potom u Nizozemsku i Njemačku, da bi ubrzo osvojio cijelu Europu.Pored običnog kelja koji je najrašireniji (glavati kelj), postoje još dvije vrste, s nešto dugačijim karakteristikama. To su lisni ili bezglavi kelj, i kelj pupčar ili prokulica.Kelj se izdvaja iz porodice kupusnjača kao kvalitetna namirnica koja može preventivno djelovati protiv raka. Organosumporne komponente, kao što su glukozinolati (koje su predmet mnogih istraživanja), djeluju na različite oblike raka, primjerice, rak dojke ili jajnika, jer ovi fitonutrijenti neutraliziraju potencijalno kancerogene tvari. U kelju ima 10-15 vrsta glukozinolata.Vitamin C jedan je od najvažnijih u vodi topljivih antioksidansa u tijelu, koji i nakon kuhanja u kelju ostaje u znatnim količinama. U organizmu onemogućava djelovanje slobodnih radikala, koji utječu na razvoj raka, oksidiranje kolesterola, koji se zatim veže za stijenke žila i može uzrokovati srčano-krvožilne bolesti, uzrokovati bolne upale (astma, osteoartritis, reumatoidni artritis), prehlade i upale uha.U kelju se nalazi i kalcij, a potreban je za održavanje zdravlja kostiju, no za razliku od mlijeka, koje se promovira kao dobar izvor kalcija, kelj ima mnogo manje kalorija.

Uzgoj

U ovu grupu ide najveći broj povrtnih vrsta. Zajedničke su im osobine da im treba mnogo vlage u tlu i u zraku, da su otporne prema blažem mrazu i da najbolje uspijevaju na tlu pognojenom organskim gnojivima. KUPUS KELJ I CVJETAČA u kontinentalnom području uzgajaju se u proljetnom, ljetnom i jesenskom uzgoju. Najčešće se uzgajaju iz sadnica. Za proljetni uzgoj upotrebljavamo presadnice iz zaštićenog prostora, a sadimo ih na početku travnja na razmak od 50 x 50 cm.Za berbu dospijevaju od početka lipnja do polovine srpnja. Za ljetnu proizvodnju prikladni su samo kupus i kelj, ali ih moramo obilno zalijevati. Siju se na gredice na početku travnja, presađuju u polovini svibnja, a dospijevaju u srpnju i kolovozu. Za jesenski uzgoj siju se i na gredice, ali na početku svibnja. Presađuje se na koncu lipnja, a za potrošnju stižu u listopadu i studenom. KORABICA ima kraću vegetaciju i manju bujnost. Uzgaja se kao proljetna i jesenska kultura, jer za ljetnih vrućina brzo odrveni. Da se produži razdoblje potrošnje, sade se rane i kasne sorte u istim rokovima kao i kupus.Rane sorte sade se na razmak od 30 x 30 cm, a kasne od 40 x 40 cm. Berba proljetnih korabica dospijeva od svibnja do konca lipnja. Jesenske se sade oko mjesec dana kasnije nego kupus, a beru u drugoj polovini septembra, oktobra i novembra. KELJ PUPČAR uzgaja se samo kao jesenska kultura. Sije se desetak dana poslije kasnog kupusa, a presađuje na početku srpnja, na isti način kao i kasni kupus. Najbolje su hibridne sorte, ali za njih treba udvostručiti količinu mineralnih gnojiva, spomenutu u uvodnom poglavlju.Dospijeva za berbu na koncu listopada ili u studenom. Male glavice, koje se razviju u pazuhu svakog lista, po hranidbenoj vrijednosti prve su među svim kupusnjačama. Ako ga nismo preko jeseni potrošili, ili se gornje glavice nisu sasvim razvile, mogu se cijele biljke počupati i spremiti u podrum za trošnju preko zime. KINESKI KUPUS malo je poznata povrtna kultura u nas, ali po svojoj hranidbenoj vrijednosti i dobrom ukusu zaslužuje da se uvrsti u naš jelovnik. Najbolje uspijeva kao jesenska kultura. Može se sijati na stalno mjesto na početku srpnja, na razmak redova od 40 cm, a kasnije se prorijedi na oko 25 cm biljka od biljke.Kineski kupus ima izduženu glavicu, ne previše zbijenu, a listovi imaju vrlo zadebljano srednje rebro, koje je nježno i krhko. Ima blažu aromu od kupusa, a zbog malo celuloze cijeni se u dijetaInoj prehrani. Troši se svjež, na salatu te kuhan, na sličan način kao blitva.
BAZA ZNANJA
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana