Rasadnik CULJAK

Maslačak

Engleski naziv:Dandelion
Latinski naziv:Taraxacum

Maslačak rod porodice glavočike. Obično se nalazi u krajevima s umjerenom i hladnom klimom. Pojavljuje se na livadama, parkovima, vrtovima, uz putove i živice. Uspijeva i u visokim planinama, ali ondje mu je rozeta mnogo manja. Izgled biljke se uvelike mijenja ovisno o staništu.Najpoznatija i najčešća vrsta Taraxacum officinale, zeljasta je trajnica s nazubljenim listovima u prizemnoj ružici iz koje se diže šuplja stabljika s jednom žutom cvjetnom glavicom na vrhu. Korijen je vretenast i u gornjem dijelu razrastao. Cvate od travnja do listopada. Nakon cvjetanja pojavljuje se sjeme, poredano kao zračna lopta, s mnogo sjemenki koje se šire pomoću vjetra.U pučkoj medicini koristi se kao gorko sredstvo, kolagog, aperitiv te za smanjivanje masnoće u krvi. Maslačak je također jestiv, mladi listovi koriste se kao salata, cvjetovi za pripremu medu sličnog sirupa,te vina i pive. Od prženog korijena može se pripremiti nadomjestak za kavu.Pupoljci se mogu ukiseliti te služiti kao zamjena za kapare.Uzgaja se kao povrće u mnogim zemljama svijeta. Vrsta Taraxacum kok-saghyz, podrijetlom iz Kazahstana, pripada među biljke od kojih se dobiva kaučuk. Rod obuhvaća 2290 vrsta.Lišće maslačka po vitaminskom bogatstvu nadmašuje čak špinat i rajčicu. Sadrži vitamine A, B2, C, D i G, te minerale kalij, natrij, kalcij, fosfor i željezo. Kao moćan diuretik, blagotvoran je za bubrege i mokraćne organe. Osim što ima diuretska svojstva, potiče stvaranje žuči, čisti jetru, pomaže kod alergija i smanjuje kolesterol. Zbog brojnih hranjivih tvari koje sadrži, lišće maslačka preporučuje se kao dodatak prehrani za trudnice i žene u postmenopauzi.

Uzgoj

Maslačak se uspješno uzgaja i u nizinskim i u planinskim područjima, čak i na visini od 2500 m. Biljke su otporne na niske temperature i prezimljavaju bez oštećenja. Visoke temperature nepovoljno utječu na maslačak lako da tijekom ljeta biljke miruju i ponovo se razvijaju početkom jeseni, odnosno padom temperature i povećanjem vlage.. Najintenzivnije se razvijaju u proljeće. Za uzgoj maslačka najpogodnija su srednje teška tla bogata humusom. Teška glinasta tla treba izbjegavati jer se korijen teško vadi i čisti. Maslačak treba uzgajati u plodoredu. Najbolji predusjevi su gnojene okopavine koje rano napuštaju tlo. Ovo je važno posebno za jesensku sadnju. Maslačak nije dobra pretkultura za uzgoj drugih kultura jer ostavlja puno sjemena. Pripremu tla za sadnju maslačka treba obaviti kao i za druge kulture. Osnovnu obradu treba obaviti oranjem na dubinu 30 cm. Predsjetvena priprema obavlja se pred samu sadnju. U osnovnoj se gnojidbi može primijenili stajsko gnojivo, a u konvencionalnoj proizvodnji mineralna NPK gnojiva. Na srednje plodnom tlu primjenjuje se 300 – 400 kg/ha gnojiva NPK (15-15- 15) i to zaoravanjem ili tanjuranjem. Maslačak se razmnožava direktnom sjetvom sjemena i preko presadnica. Direktna se sjetva može primijeniti samo na malim površinama. Proizvodnja presadnica obavlja se tijekom ljeta u hladnim lijehama. Sjeme se sije ručno pri čemu treba paziti da sc što ravnomjernije rasporedi po površini. Nakon sjetve 1 ijeha se pokriva slojem plodne, rastresite zemlje ili stajskim gnojivom debljine do 0,5 cm. Za 1 m2 lijehe treba 1 g sjemena. Pri ljetnoj proizvodnji presadnica sjeme se može sijati i u redove na razmaku 15-20 cm. Ako se presadnice proizvode u toplim lijehama, sjeme sc sije do 1,5 g po m2 kako bi se dobilo što više presadnica. Za sadnju 1 ha na razmaku 70 cm x 20 cm potrebno je 71400 prcsadnica ili 240 nr lijeha. Maslačak treba saditi tijekom jeseni, polovicom listopada ili, ako se radi o proljetnoj proizvodnji prcsadnica, početkom travnja. Sadnja se obavlja strojno na razmaku između redova od 60 do 70 cm i s razmakom između biljaka od 20 do 25 cm. Na manjim površinama sadnja se obavlja ručno u brazde duboke 6-8 cm. Presadnice se polažu u brazde uvijek na istu stranu kako bi se održao željeni međuredni razmak. Direktna sjetva sjemena primjenjuje se na manjim površinama kao što su vrtovi. Za direktnu je sjetvu za 1 m2 potrebno oko 0,1 g ili 100 sjemenki. To znači daje za sjetvu na razmaku između redova od 60 cm potrebno oko 1,6 kg/ha sjemena. Njega obuhvaća okopavanje, prihranjivanje i eventualno navodnjavanje. Okopavanje se obavlja s međurednim kultiviranjem i ručnim okopavanjem između biljaka. Broj okopavanja ovisi o stanju tla i stupnju zakorovljenosti. U svakom slučaju, tlo treba održavati u rastresitom stanju i bez korova. Prihranjivanje je za uzgoj maslačka od posebnog značaja budući da se radi o nitrofilnoj biljci kojoj treba osigurati veće količine dušika. U tu se svrhu primjenjuju dušična gnojiva (KAN) i to odmah nakon formiranja redova (druga polovica travnja), u količini 150 – 200 kg/ha. Lišće se bere tijekom cijelog ljeta. Za prehranu ga treba brati u proljeće, kada je najbolje kvalitete. Lišće za preradu bere se 4 – 5 puta tijekom vegetacije. Ako se maslačak uzgaja radi korijena, list se bere pri vađenju korijena. Vađenje korijena obavlja se tijekom jeseni, odnosno krajem vegetacije. To je vrijeme kada u korijenu ima najviše inulina. Korijen vađen u proljeće sadrži samo 1 – 2 % inulina. Korijen se vadi strojevima za vađenje korijenja ili jednostavnim podrivanjem. Nakon vađenja korijen se pere i po potrebi uzdužno razreže na 2 – 4 dijela kako bi se osiguralo ravnomjerno sušenje. Lišće se suši u sušnicama na temperaturi do 45 °C ili prirodno na zasjenjenom i prozračnom mjestu. Pri sušenju je najvažnije da lišće očuva svoju prirodnu zelenu boju. Korijen sc suši u sušnicama na temperaturi 50 – 55 °C, a može i na suncu. Prinos korijena ovisi o starosti nasada. Nakon prve godine uzgoja prinos je 1500 – 2000 kg/ha, a nakon druge 2500 – 3500 kg/ha. Da bi se spriječilo raznošenje sjemena po polju, površinu na kojoj se uzgaja maslačak treba zaštititi od vjetra. Skupljanje sjemena obavlja sc nekoliko puta dnevno pomoću usisavača koji sakupljaju zrelo sjeme zajedno s papusom (aparatom za letenje). Sjeme se dorađuje u zatvorenom prostoru. S površine od jednog ara može se skupiti 0,8 – 1 kg sjemena.

BAZA ZNANJA
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana