Rasadnik CULJAK

Tikvica

Engleski naziv:Marrow squash
Latinski naziv:Lagenaria siceraria
Izvorno podrijetlo tikvica nije točno određeno. Neke su vrste tikvica podrijetlom iz Indije dok su neke iz Amerike, a ima ih u raznovrsnim veličinama, oblicima i bojama. Tikvice koje se u našem podneblju najčešće koriste su duguljastog i cilindričnog oblikaza, zelene boje i tanke naborane kože. Meso im je mekano i blijedo zelenkasto. Cvjetovi su jestivi i pripremaju se u francuskoj i talijanskoj kuhinji. Dijelimo ih na ljetne i zimske, a jedina je razlika u tome što ljetne imaju tanju i mekšu kožu od zimskih. Iako tikvice botanički spadaju u voće, pripadaju vrsti Cucurbitaceae u koju pripadaju dinje i krastavci, a u kuhinji se tretiraju kao i svo ostalo povrće. Tikvice sadrže raznovrsne nutrijente koji potiču zdravlje organizma.Visok udio vode čini tikvice idealnom namirnicom za dijetu, a za potpuno iskorištenje ljekovitih svojstva, preporuča se konzumirati tikvice s korom. Dijetalna vlakna, koja se uglavnom nalaze u kori, reduciraju visoke količine kolesterola te štite srčano-krvožilni sustav. Laboratorijska istraživanja utvrdila su da fitonutrijenti u soku tikvica imaju antikancerogena svojstva jer spriječavaju mutaciju stanica. Ekstrakti tikvica reduciraju simptome benigne hipertrofije prostate, a taj se učinak pojačava u kombinaciji s drugim povrćem. Općenito nutritivni sastav tikvica djeluje tako da štiti srčano-krvožilni sustav od bolesti kao što su ateroskleroza, srčani i moždani udar, a magnezij i kalij prisutni u tikvicama, reduciraju visoki tlak. Antioksidanti, vitamin C i beta karoten, sudjeluju u procesima koji spriječavaju oksidaciju kolesterola. Oksidirani oblik kolesterola nakuplja se na stanicama stijenki, a antioksidanti posredno djeluju na usporavanje pojave ateroskleroze.Folati također štite srčano-krvožilni sustav, jer u složenim procesima metabolizma razgrađuju homeocistein, opasni nusprodukt metabolizma te spriječavaju srčani udar.

Uzgoj

Tikvice su vrlo cijenjena podvrsta tikve, duguljastih plodova nalik krastavcima, zelene boje. Iako su im jestivi i cvijet i plod, najčešće konzumiramo samo plod. Ubiru se i pripremaju kad narastu do duljine od desetak centimetara. Tikvica je toploljubiva biljka s puzećom stabljikom. Jako se širi po tlu ili se penje uz naslon. Listovi su veliki i na dugim peteljkama a korijenje, čija se glavnina nalazi u površinskom sloju tla, vrlo je razgranato. Glavna masa korijena rasprostire se na dubini od oko 50 cm. Za razvoj zahtjeva dosta vlage ali ne previše kao ni previsoke temperature. Cvjetovi su jednospolni, a biljka jednodomna. Tikvice dobro podnose svijetlost mada uspijevaju i na zasjenim mjestima. Najviše im odgovara plodno i humusno zemljište. Sade se na sunčana i od vjetra zaštićena mjesta. Tikvice su osjetljive na niske temperature i biljka strada već od slabog mraza. Za klijanje je potrebna temperatura tla od najmanje 14 do 20°C. Pri optimalnim temperaturama od 22 – 24 °C tikvice niknu za 3 do 4 dana. Potrebno im je mnogo vlage, posebno u vrijeme donošenja plodova. Traži dobro razrahljeno humusno tlo s mnogo hranjivih tvari. Na težim tlima organska gnojidba može poboljšati prozračnost i propusnost tla za vodu. Na istu površinu tikvice ne smiju doći najmanje 4 godine, a predkultura ne smije biti nijedna tikvenjača. Njega nasada Tikvica se prvi put okopava kada biljke razviju prvi stalni list pa sve dok se biljka ne razvije cijelom površinom. Okopava se radi razrahljivanja tla, uništavanja korova te radi prihranjivanja mineralnim gnojivom bogatim dušikom kad listovi gotovo dosegnu punu veličinu. Pri okopavanju oko biljaka se nagrne vlažna i rastresita zemlja čime se potiče rast adventivnih korjena. Protiv korova je najefikasniji malč od crne polietilenske folije, a korištenjem folije plodovi nisu direktno na zemlji te je manji utrošak vode. Tikvice se obilno zalijevaju svakih 5 do 7 dana. OsJetljiva je na pepelnicu i plemenjaču o čemu se mora voditi računa. Rast se zaustavlja na temperaturama nižim od 12 °C. Sjetva/sadnja tikvica Ako želite pospješiti i ubrzati klijanje, sjeme se može namakati jedan dan u mlakoj vodi. Ukoliko se odlučite na uzgoj presadnica imajte na umu da previše vremena provedeno u posudici ima za posljedicu duže vrijeme prilagođavanja novim uvjetima nakon sadnje na otvorenom pa ne treba prerano krenuti s sadnjom presadnica. Ako želite sijati sjeme direktno u zemlju na otvorenom, pričekajte da prođe opasnost od mraza na vašem području. Sjemenke se siju u proljeće u dobro obrađenu i usitnjenu zemlju, u kućice. U svaku kućicu stavljaju se tri do četiri sjemenke. Kada biljke niknu ostavljaju se najjače, a ostale se uklone. Za uzgoj se tlo treba ujesen dobro pognojiti stajskim gnojem, a u proljeće prije sadnje se mineralnim gnojivom bogatim dušikom. Na otvorenom se sadi na razmaku od oko 130 cm među redovima i 60 - 70 cm od biljke do biljke u ovisnosti o bujnosti. Berba Redovitim branjem potičemo biljke na formiranje novih cvjetova i oplodnju čime se povećava prinos. Tikvice treba brati svakodnevno, a plodovi koji narastu preko 12 cm gube karakteristična kulinarska svojstva. Dobro ishranjena biljka uz redovitu berbu može dati 20 – 30 plodova. Bere se nožem ili škarama, sa oko 2 cm stapke. Ako je biljka dobro razvijene i raste u dobrim uvjetima, može se brati do 2 mjeseca.
BAZA ZNANJA
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana