Rasadnik CULJAK
PROIZVODNJA / PRODAJA / PRERADA
OD TABAK

Heljda

Engleski naziv:Buckwheat
Latinski naziv:Fagopyrum esculentum
Heljda se svrstava u žitarice jer ima rižino zrno i način korištenja, a po morfološkim i fiziološkim svojstvima se bitno razlikuje od drugih žitarica. Medonosna je kultura. Koristi za ljudsku hranu (kaše, krupica, brašno), ali se njome može hraniti i stoka, no ne u velikim količinama pošto sadrži alkaloid fagopirin (fagopyrin), koji može izazvati fagopirizam.Ova biljka izvorno potiče iz Azije. Od 10 do 13 stoljeća heljda se naširoko kultivirala u Kini, zatim se proširila u Europu i Rusiju, a kasnije u Ameriku. Heljda je sada najpopularnija u Rusiji i Poljskoj gdje igra važnu ulogu u tradicionalnoj kuhinji. Također se široko koristi u SAD-u, Kanadi i Francuskoj – zemlji koja je poznata po krepe – palačinkama od heljdinog brašna. Iako se može pomisliti da je heljda žitarica, to nije točno. Premda se u kulinarstvu heljda smatra žitaricom zbog svoje hranjivosti, botanički pripada kategoriji zeljastog povrća, a ponekad se ubraja i u voćke. Sjemenke heljde su po veličini slične sjemenkama pšenice, ali posjeduju jedinstvenu trokutastu formu. Cvjetovi heljde su vrlo aromatični, zbog čega privlače pčele koje ih koriste da bi napravile poseban med, koji ima tamnu boju, snažan miris i posebna ljekovita svojstva. Heljda često služi kao zamjena za rižu ili se priprema kao kaša. Također se koristi brašno od heljde koje može imati tamniju ili svjetliju boju. Tamnije brašno sadrži više nutrijenata. Heljda ne sadrži gluten, zbog čega je pogodna za osobe koje su na njega alergične. Nekoliko razloga da uvrstite heljdu u vaš meni: bogata je dijetalnim vlaknima sadrži osam esencijalnih aminokiselina bogata je mineralima – sadrži fosfor, magnezij, željezo, cink, bakar i mangan bogata je flavonoidima, posebice rutinom smanjuje razinu šećera u krvi, povoljna je za dijabetičare otkriveno je da heljda smanjuje visoki tlak i kolesterol ne sadrži gluten, zbog toga je pogodna za alergične osobe održava zdravlje kardiovaskularnog sistema smanjuje rizik od raka

Uzgoj

Uslovi uspijevanja - Odnos prema toploti Minimalna temperatura za klijanje je od 4 do 5°C, a optimalna oko 25°C. Sije se kada se zemljište na dubini 10 cm zagrije na oko 15°C. Vrlo je osjetljiva prema hladnoći, pa je i najmanji mrazevi (oko -1°C) uništavaju. Osjetjiva je prema visokoj temperaturi, naročito iznad 30C. - Odnos prema vodi Veliki je potrošač vode, naročito u fenofazama cvjetanja i formiranja plodova, kada koristi oko 80% ukupnih potreba. Osjetljiva je prema suši. - Odnos prema zemljištu Nema velike zahtjeve prema zemljištu. Pri pravilnoj obradi i đubrenju može ostvariti visoke prinose na različitim tipovima tala. Agrotehnika za heljdu - Plodored Heljda ne podnosi monokulturu. Najbolje uspijeva poslije okopavina i jednogodišnjih leguminoza, ali se može uspješno uzgajati i kao postrni usev. - Ðubrenje Na zemljištu slabe plodnosti, heljda bolje uspijeva nego druga žita. - Obrada zemljišta Ako se heljda gaji kao glavni usjev, obrada je kao za ostale jare kulture. - Sjetva 1. Uskoredna sa rastojanjem izmeðu redova 7 do 8 cm i u redu 5 do 6 cm. 2. Širokoredna sjetva sa rastojanjem izmedu redova 45 cm, što omogućava mehanizovano međuredno rahljenje i prihranjivanje heljde. U ranijem sjetvenom roku je potrebno oko 80 kg sjemena po ha dok je u postrnoj sjetvi potrebno 80 – 100 kg sjemena po ha. Njega usjeva obuhvata različite mjere zavisno od potrebe usjeva. Heljda je vrlo kompetitivna biljka sa korovima zbog brzog nicanja i jakog početnog porasta, pa brzo zasjeni površinu, a time i iznikle korove. - Žetva Heljdu karakteriše neravnomjerno sazrijevanje i osipanje zrna. Smatra se da je najbolje vrijeme žetve kad dvije trećine zrna potamne. Prije mljevenja zrno se mora dosušiti na oko 12% vlage. Od 100 kg čiste heljde dobija se 60 do 70 kg brašna, 4 do 18 kg mekinja, 18 do 26 kg ljuske.
BAZA ZNANJA
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana