Rasadnik CULJAK

Raž

Engleski naziv:Rye
Latinski naziv:Secale cereale

Raž je jednogodišnja biljna vrsta iz porodice trava (Poaceae, Gramineae). Samooplodna je biljka dugog dana.Raž u smjesi s grahoricom, graškom ili nekim drugim kulturama daje kvalitetnu ranu zelenu krmu za prehranu domaćih životinja. Slama raži koristi se za izradu pletarskih proizvoda i papira, a i za izradu građevnog materijala. Zrno raži može se koristiti za proizvodnju alkohola, škroba i sirupa. U klici raži ima puno bjelančevina, masti, šećera i vitamina te mineralnih tvari, pa se upotrebljava u prehrambenoj industriji za proizvodnju posebnih visokovrijednih hranjivih sastojaka.Smatra se da potječe iz Turske ili Afganistana, gdje još uvijek raste u divljini, a dugo je bila smatrana korovom i stočnom hranom. Po morfološkoj građi i biološkim svojstvima najsličnija je pšenici. Relativno je mala količina glutena u raži, tako da je kruh koji se radi isključivo od raženog brašna veoma gust i tvrd, te ga treba kombinirati s pšeničnim ili nekim drugim brašnom. Budući da nemaju vanjski zaštitni sloj, raž i pšenica su jedine dvije žitarice koje se mogu koristiti bez ikakve prerade. Prema stupnju uklanjanja posija ili čišćenja tijekom mljevenja, raženo brašno se gradira na različite tipove. Što se više posija uklanja, brašno je svjetlije, ima manje bjelančevina i vlakana, te ima blaži okus. Uglavnom se uzgaja u zemljama s oštrom klimom (u Njemačkoj je oko 90 posto obradivih površina zasijano s raži), a u nas se sije u manjim količinama. Odavno se sve više radi na selekcioniraju i dobivanju kvalitetnih križanaca pšenice i raži s nazivom tritikala.

Uzgoj

Agroekološki uvjeti uzgoja raži Raž nema većih zahtjeva prema temperaturi. Ona uspijeva u hladnijim područjima tamo gdje se ostale strne žitarice ne mogu uzgajati. Osim toga raž je vrsta koja ima najveći stupanj tolerancije prema visokom stupnju kiselosti tla. Zbog toga se preporučuje sjetva raži na ovakvim tipovima zemljišta. Raž ima izniman agrotehnički značaj, jer s obzirom na visinu doprinosi uništenju korova i ostavlja za sobom čistu površinu i finu mrvičastu strukturu zemljišta. Minimalna je temperatura za klijanje sjemena oko 1 °C, praktični je minimum oko 4 °C, kad raž puno bolje i brže klija, a optimalna temperatura za klijanje iznosi 25 °C. Temperature potrebne za vegetativni porast, oblikovanje vegetativnih i generativnih organa, cvatnju, oplodnju i zriobu kreću se između 10 – 20 °C. Bez snježnog pokrivača može izdržati i do -35 °C. Raž pripada biljkama dugoga dana. Za pravilan rast i razvoj traži dosta svjetla, koje se može osigurati optimalnim sklopom i dobrim rasporedom biljaka. Raž ne troši puno vode za stvaranje suhe tvari, odnosno, otporna je na sušu. To joj omogućuje dobro razvijen korijenov sustav, koji može crpiti vodu iz dubljih slojeva tla, zatim građa stabljike i lišća (voštana prevlaka, dlačice) te dobro korištenje jesenje i proljetne vlage. Važno je da u jesenjem razdoblju u vrijeme busanja ima dovoljno vlage u tlu. Najviše vode raž treba u vrijeme vlatanja, klasanja i u početku nalijevanja zrna. Može se uzgajati na različitim tipovima tla. Uspijeva na pjeskovitim, tresetnim i težim tlima, na brdskim i planinskim područjima te na slabo plodnim i pjeskovitim tlima. Obrada i priprema tla za raž Nakon ranijih predkultura obavlja se oranje strništa, ljetno oranje i predsjetveno oranje. Ore se do 30 cm dubine. Osnovnu obradu, osnovno oranje obavlja se 15 - ak dana pred sjetvu. Ako se zbog bilo kojih razloga ore neposredno pred sjetvu, u pripremi tla treba koristiti agregate koji će moći dovoljno zbiti tlo, a sjetveni sloj učiniti rastresitim, dobre strukture i homogenim. Osnovna obrada i predsjetvena priprema zemljišta za raž je slična kao i za pšenicu. Raž je zbog osobina klice osjetljiva na rastresita zemljišta, koja strada u takvim zemljištima. Iz tog razloga, zemljište na koje se sije raž, mora bit slegnuto (prirodnim ili umjetnim putem) prije početka sjetve. Ako se zemljište zbija mehanizacijom, tada u predsjetvenoj pripremi primjeniti sjetvospremače, koji donje slojeve zemljišta ostavljaju u zbijenom stanju, a površinski sloj 4 - 5 cm rastresitim. Sjetva raži Optimalan agrotehnički rok za sjetvu raži je druga polovica rujna. Kada je u pitanju vrijeme sjetve značajno je, da se raž prije zime mora dobro razviti, odnosno bar 75 % biljaka treba se razbusati. Da bi se to osiguralo, sjetvu treba obaviti u prvoj ili drugoj dekadi rujna. Sije se sijačicom u redove na razmak od 10 cm. Ne smije se preduboko sijati, najpovoljnija je dubina 3 – 4 cm. Na lakšim pjeskovitim i sušim tlima sije se dublje, a na težim, vlažnijim i hladnijim tlima pliće. Količina sjemena za sjetvu ovisi o gustoći sklopa, kvaliteti sjemena, o pripremi tla te o vremenu sjetve. Za razliku od ostalih pravih žita sjeme raži brže gubi klijavost. Period poslije žetvenog dozrijevanja traje od 25 do 30 dana. U pogledu izbora sorte, sjemenskih kvaliteta, priprema sjemena za sjetvu, važi isto što je rečeno za pšenicu. U našim agroekološkim prilikama, količina sjemena treba biti u granicama 400 - 700 klijavih zrna/m2, odnosno 120 - 200 kg/ha. Raž jara sije se od 10. rujna do 1. listopada. Izvodi se jedno oranje na 15 – 25 cm i gnoji s oko 200 – 300 kg/ha dušika NPK 15:15:15 po oranju. Od dopunske obrade izvodi se jedno ili dva tanjuranja i drljanje. U mehaniziranoj sjetvi koristi se oko 180 – 220 kg/ha sjemena na razmak 12 – 15 cm i dubini od 2,5 – 4 cm. Za ručnu sjetvu koristi se oko 220 – 250 kg/ha sjemena. Prihranjuje se sa 150 – 200 kg/ha KAN-a. S obzirom na veliku nutritivnu vrijednost raži i raženog kruha proizvodnja raži, a time i stvaranje novih što produktivnijih i kvalitetnijih sorti raži ima sve veći značaj. Najvažniji cilj selekcije i oplemenjivanja je stvaranje sorte sa vrlo visokim genetskim potencijalom rodnosti, koji će biti znatno veći u odnosu na postojeći standard. Visok genetski potencijal rodnosti je glavni cilj u oplemenjivanju svih kultura pa i ozime raži. Proizvodni potencijal je pak rezultat uzajamnog djelovanja sorte sa faktorima vanjske sredine. Na stabilnost potencijala rodnosti neke sorte i njen prinos utječu mnoga bitna agronomska svojstva biljke kao i agroekološki uvjeti uzgoja i nivo primjenjene agrotehnike. Raž jara - sorte: Karlhulder, Petkus. Raž ozima od svih žitarica jedina podnosi najniže temperature. Raste u sjevernim krajevima gdje druge žitarice slabo uspijevaju ili se uopće ne mogu uzgojiti. Optimalan agrotehnički rok za sjetvu raži je kraj rujna do sredine listopada. Dubina sjetve 1 - 2 cm u fino pripremljeno tlo. Norma sjetve 200 - 300 klijavih zrna/m2 (ca. 80 - 90 kg/ha). Uglavnom se koristi za proizvodnju brašna. Prinosa može bti i do 7 t/ha. Ozima raž ima diploidne i poliploidne kultivare. Za zelenu krmu treba koristiti diploidne populacije i kultivare, nježnije stabljike i bogatije lišćem koji jače nabusavaju. Ozimu raž je bolje koristiti u smjesama s ozimim graškom ili grahoricama u različitim omjerima sjetve i rokovima korištenja, ovisno o cilju proizvodnje i načinu korištenja. Za ranije korištenje prikladnije su smjese s povećanim udjelom raži u smjesi, dok su za kasnije korištenje prikladnije smjese s povećanim udjelom mahunarki. Raž ozima – sorte: Conduct, Eksprit, Halo, Kier, Nikita, Tetraploidna Okta, Tetraploidni Petkus, Visellio. Raž ozima diploidna je žitarica izgledom slična pšenici. Za razliku od pšenice, raž ima duža i tanja zrna, a boja joj varira od žućkasto-smeđe do sivkasto zelene. Vlatanje i klasanje je 40 – 50 dana nakon kretanja vegetacije u proljeće. Cvjetanje traje 10 – 15 dana, nakon pune zrelosti zrno je dormantno 20 – 30 dana. Ima dormantno sjeme, pa se za sjetvu uzima prošlogodišnje. Međuredni razmak je 10 – 12 cm, dubina sjetve je 2 – 2,5 cm na teškim i vlažnim tlima, a na lakšim i suhim tlima 5 – 6 cm. Na metru kvadratnom može se zasijati 350 – 400 biljaka (130 – 180 kg/ha). Rok sjetve u nizinama je krajem rujna, a u brdskom području početkom rujna. Raž ozima diploidna – sorte: Bauileu, Dankowskie Diament, Eho – Kurz, Gepard-Uh 9, Kustro, Marder. Plodored za raž Raž se uzgaja u plodoredu, posebno na slabo plodnim tlima. Uzgoj u plodoredu omogućuje stabilne prinose raži. Premda ona ima moćan korjenov sistem, pa dobro iskorištava hranjiva iz svih tipova zemljišta, ipak su i za nju, kao i za ostala prava žita, najbolji predusjevi kao što su leguminoze. Dobre pretkulture su zrnate mahunarke, okopavine gnojene stajnjakom, krmne kulture, uljarice (uljana repica, suncokret), a i druge kulture koje se ranije skidaju i ne ostavljaju velike žetvene ostatke. Raž u odnosu na ostala strna žita bolje podnosi ponovljenu sjetvu, pa se ona u nekim sjevernim djelovima Europe, na pjeskovitim zemljištima uzgaja u monoprodukciji. U Poljskoj, Njemačkoj i uopće u sjevernoj Europi najčešće se uzgaja u plodoredu: krumpir - raž - lupina. Raž je vrlo dobar predusjev drugim usjevima (kukuruz, šećerna repa, krumpir). S obzirom da se raž sije nešto ranije od pšenice, predusjev mora ranije napustiti proizvodnu površinu. Gnojidba raži Količina mineralnih gnojiva ovisi o plodnosti tla i planiranom prirodu. Na lakšim, pjeskovitim tlima može se koristiti stajski gnoj i mineralna gnojiva. Na plodnijim tlima gnojidba se obavlja samo mineralnim gnojivima. Na prosječno plodnim tlima, za prirod od oko 5 t/ha treba osigurati oko 130 kg/ha dušika i 80-100 kg/ha fosfora i kalija. Korjen raži dobro usvaja fosfor iz teže rastvorljivih fosfata. Na pjeskovitim i podzolastim zemljištima za raž se gnoji stajnjakom 30 - 40 t/ha a na crnicama 15 - 20 t/ha. Kao prosječna količina NPK gnojiva za naše područje može se preporučiti: 80 - 100 kg/ha N, 60-80 kg/ha P205 i 30 - 40 kg/ha K20. Bolje je, ako je to moguće, da se pri normiranju gnojiva za planirani prinos raži, koriste kemijske analize zemljišta. Unošenje gnojiva je kao kod pšenice, s tim da prihranu dušikom treba obaviti što je moguće ranije.Radi ispred opisanih čimbenika ja u ovome tekstu ne želim nagađati i preporučiti količine mineralnih gnojiva kako bi se ostvario određeni prinos osim spomenuti da za osnovnu gnojidbu tla prakticiramo NPK hranjiva sa naglašenim sadržajem fosfora i kalija (npr. 7 - 20 - 30, 10 - 20 - 30, 10 - 30 - 20) iako sve opet ovisi o raspoloživom stanju fosfora i kalija u rezervama tla. Kada je u pitanju dušik pravilo je da se u jesenskoj obradi doda 1/3 od njegove ukupne potrebne što je obično dovoljno iz dijela NPK formulacija, i ništa (ako je predkultura leguminoza), odnosno 100 - 150 kg/ha uree (ako se radi o predkulturi koja ostavlja veliku masu žetvenih ostataka, npr. kukuruz). Žetva raži Ako ne želimo koristiti cijelu slamu raži, žetvu obavljamo kao i žetvu pšenice, ali heder treba podignuti na više jer je stabljika raži visoka i elastična, pa bi moglo doći do zagušenja u radu kombajna.

BAZA ZNANJA
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana