Rasadnik CULJAK
SORTE
MARATELLI
SAN DOMENICO
Sarajevski sahan
Rizi bizi

Riža

Engleski naziv:Rice
Latinski naziv:Oryza

Riža je rod žitarica iz pretežno tropskih i sutropskih predjela Azije i Afrike.Pripada botanički među širokolisne trave. Jednogodišnja je biljka, naraste do 1.8 m visoko. Ovaj rod sadrži dvije vrste: Oryza sativa i Oryza glaberrima, s varijetetima i sortama. Prirodno područje rasprostiranja riže je tropsko i subtropsko područje Afrike i Azije, no raste i u Europi, npr. u Italiji i Makedoniji te u Americi. Za uzgoj je potrebno puno vode i ljudskog rada. Kultiviranje riže započelo je već prije više od 6500 godina u više država. Godišnja proizvodnja riže u svijetu iznosi oko 600 milijuna tona. Glavni proizvođači su Kina (31%) i Indija (20%) i Indonezija (9%).Riža se po svojim svojstvima ubraja u dijetalne namirnice. Hranjiva je i lako probavljiva. Škrob riže već se u ustima pomoću sline pretvara u šećer, a u želucu ostaje samo dva sata, u kojemu se gotovo potpuno razgrađuje. Brzo donosi energiju, dobro djeluje na crijevnu floru i nikada ne izaziva alergije. Budući da ne sadrži gluten, važan je dio bezglutenske dijete. Preporuča se svima onima koji moraju paziti na unos natrija i kalija; sadrži malo natrija i pogodna je za neslane dijete – idealna je hrana kod bubrežnih bolesti. Riža, nadalje, regulira krvni tlak. Povećava elastičnost krvnih žila, smiruje živce, štiti od ateroskleroze, srčanog infarkta, nervoze, komplikacija u trudnoći. Korisna je kod crijevnih katara i kao hrana za dojenčad.

Uzgoj

Riža može uspijevati u područjima gdje tijekom vegetacije srednja dnevna temperatura ne pada ispod 20 °C. Počinje klijati kada se temperatura podigne iznad 10 °C, klije na 30 °C, a ne podnosi temperature ispod 0 °C. Povoljne temperature za rast i razvoj kreću se u granicama od 25 - 35 °C.Riža je biljka kratkoga dana i najbolje uspijeva u uvjetima s 12 sati dnevnog osvjetljenja. Najbolje uspijeva u uvjetima s većim brojem sunčanih dana.Može uspijevati samo uz navodnjavanje jer od nicanja do pred žetvu mora biti osigurana određena razina vode. Brdska riža (Oryza montana) uspijeva bez navodnjavanja u krajevima s preko 1 000 mm oborina tijekom godine. Voda mora biti čista, ne hladnija od 12 °C i s ne više od 1,8 % koncentracije soli. Najbolja je voda iz rijeka, ali se koristi i voda iz jezera i bunara. Potrebna količina vode kreće se oko 20 000 - 30 000 m3/ha.Može uspijevati na različitim vrstama tala, ali će dobre prirode dati na dobrim plodnim tlima, povoljnih fiziklanih i kemijskih svojstava. Za rižu su dobra aluvijalna i deluvijalna tla. Tla se najčešće nalaze u blizini rijeka, što omogućava bolje i jeftinije navodnjavanje. Tlo za rižu ne smije biti jače propusno za vodu i mora biti dovoljno ravno, bez nagiba.Riža se može uzgajati u monokulturi ali i u plodoredu. S rižom bi se trebale izmjenjivati pretkulture koje mogu uspijevati iza riže i popravljati plodnost tla. Dobre pretkulture su lucerna, djetelinsko-travne smjese, livadna tla, okopavine, neke povrtne kulture i zrnate mahunarke.Obrada tla Ako riži prethode rane pretkulture, tada se, odmah nakon skidanja tih pretkultura pliće ore (na 20 cm dubine). U ljetnom periodu vrši se ljetno oranje, na oko 20 cm dubine i u početku jeseni duboko jesenje oranje (na 30 - 35 cm dubine). Iza kasnijih pretkultura moguće je provesti pliće oranje i duboko jesenje oranje, a iza kasnih pretkultura duboko jesenje oranje. U proljeće treba izvršiti pripremu tla za sjetvu tanjuranjem i sjetvospremačem ili, ako je tlo u dobrom stanju, samo sjetvospremačem. Gnojidba U gnojidbi riže najviše se koriste mineralna gnojiva, prvenstveno kompleksna gnojiva s povoljnim odnosom dušika, fosfora i kalija. Za ostvarenje visokih priroda (preko 5 000 kg/ha) treba gnojidbom dati oko 130 kg/ha dušika, 100 - 120 kg/ha fosfora i oko 100 kg/ha kalija. Zbog specifičnih uvjeta (navodnjavanje) u kojima se uzgaja riža, svu količinu fosfornih i kalijevih gnojiva te polovicu dušičnih gnojiva, treba dati pred pripremu tla za sjetvu, a ostatak dušičnih gnojiva daje se u prihrani. Njega usjeva Navodnjavanje je najvažnija i najskuplja mjera njege. Kod sjete u vodu razina vode iznosi 3 - 5 cm. U vrijeme busanja dovoljan je isti sloj vode. U vlaanju, sloj vode povećava se na oko 15 cm, a u metličanju oko 15 - 20 cm. Prihranjivanje se može obaviti u fazi busanja, pa se u to vrijeme voda ispusti na nekoliko dana, a nakon toga ponovno pušta. U punoj zriobi, 7 - 10 dana prije žetve, tlo se suši i time se omogućava žetva. Sjetva riže Preporučuje se prije sjetve sjeme izložiti suncu i provjetriti ga. Vrijeme sjetve ovisi o tome u kojem se području uzgaja. Riža se može sijati ručno u vodu, ili sijačicom u normalno priređeno tlo i proizvodnjom presadnica i njihovim presađivanjem. Za ručnu sjetvu u vodu, sjeme riže treba prvo močiti najmanje šest sati, kako bi sjeme upilo vodu i odmah potonulo. Prije sjetve voda se zamuti, pa se tek onda sije. Razina vode iznosi 3 - 5 cm. Za ručnu sjetvu treba oko 180 kg/ha sjemena. Sjetva sijačicom može se izvesti 15 dana ranije nego ručna sjetva. Razmak između redova iznosi oko 15 cm, a gustoća sklopa oko 600 klijavih zrna na 1 m2. Dubina sjetve iznosi 1 do 2 cm, a potrebno je oko 160 kg/ha sjemena. Za presađivanje je potrebno proizvesti presadnice. Za 500 m2 klijališta potrebno je oko 40 kg sjemena, što je dovoljno za proizvodnju presadnica za 1 ha. Na stalno mjesto presadnice se presađuju kada izrastu iznad visine od 12 cm. Sade se u redove na međuredni razmak oko 20 cm, a razmak u redu oko 10 cm, zajedno po 3 - 4 biljčice. Žetva riže Riža se žanje u punoj zriobi. Raniji sortiment dozrijeva u početku rujna, a kasniji u drugoj polovici rujna. Kada se tlo dovoljno prosuši, nakon ispuštanja vode, obavlja se žetva ručno ili kombajnima. Ako zrno ima više od 14 % vode, treba ga sušiti. Riža može dati vrlo visoke prirode, čak više od 10 000 kg/ha.

Energetska i nutritivna vrijednost na 100 g.

 
Energetska vrijednost kcal / kJ 358 / 1496
Masti g 0,52
- zasićene masne kiseline g 0,14
- jednostruko nezasićene masne kiseline g 0,16
- višestruko nezasićene masne kiseline g 0,14
Ugljikohidrati g 79,15
Vlakna g 2,80
Bjelančevine g 6,50
Sol g 0,00
Vitamin A μg 0,00
Vitamin D μg 0,00
Vitamin E mg 0,00
Vitamin K μg 0,00
Vitamin C mg 0,00
Vitamin B6 mg 0,17
Vitamin B12 μg 0,00
Tiamin mg 0,57
Riboflavin mg 0,05
Niacin mg 4,11
Pantotenska kiselina mg 1,29
Kalij mg 76,00
Kalcij mg 3,00
Fosfor mg 95,00
Magnezij mg 23,00
Željezo mg 4,23
Cink mg 1,10
Bakar mg 0,21
Mangan mg 1,04
Selen μg 15,10
BAZA ZNANJA
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana