Rasadnik CULJAK

Zob

Engleski naziv:Oat
Latinski naziv:Avena sativa
Zob je sitna žitarica, biljka dugog dana. Uzgaja se za: stočnu ishranu, zelenu krmu, ljudsku ishranu (zobena kaša, pahuljice, miješa se s brašnom).Do danas, podrijetlo je o zobi još neodređeno, a nije ni ustanovljeno njeno podrijetlo. Kao kultivirana biljka spominje u Grčkoj još u 4. stoljeću pr.Kr. U Maloj Aziji bila je rasprostranjena još u 2. stoljeću pr.Kr., a u zapadnoj i sjevernoj Europi pronađena je u sojenicama iz brončanog doba. U srednjem vijeku zob je bila glavna prehrambena namirnica sjevernih naroda. Zob je danas, nepravedno, poznatija kao žitarica za prehranu stoke, a posebno konja, nego što je zastupljena u ljudskoj prehrani. Antioksidant, stabilizator, sadrži dosta ugljikohidrata (manje masti, više proteina). Zrno zobi najbolji je izvor kalcija među žitaricama, te bitno pridonosi zdravlju zubi i kostiju. Bogata je vlaknima koja utječu na smanjenje kolesterola u krvi te poboljšanje probave. Neobično je važna u dijetalnoj ishrani, jer u sebi sadrži sve važnije vitamine i minerale. Koristi se za liječenje upala probavnih organa, a djeluje i na regeneraciju cjelokupnog organizma.

Uzgoj

Agroekološki uvjeti za zob Zob u usporedbi s ostalim žitaricama vodu treba tijekom cijelog vegetacijskog ciklusa. U uvjetima suše zob jako podbacuje u prirodu, ali zato dobro podnosi vlažnija tla i višak vode. Biološki minimum za klijanje je na samo 1 - 2 °C, a kako se biljka razvija, povećavaju se i zahtjevi za toplinom. Optimalna temperatura za klijanje zobi iznosi 20 – 25 °C. Može izdržati proljetne mrazeve do -4 °C. Vrlo dobro razvijen korijenov sustav ima veliku sposobnost usvajanja hraniva, stoga dobre rezultate daje i na siromašnim tlima te kiselim tlima s nižim sadržajem pH 4 - 5. Obrada i priprema tla za zob Obrada tla za ozimu zob (također i za jaru zob) obavlja se prema sustavu obrade tla za ozimine, ovisi svakako o pretkulturi, a pripremi se pristupa ranije nego za pšenicu jer se i sije ranije. Vrijeme obrade, način i dubina obrade te broj operacija ovisit će o pretkulturi i stanju tla. Odmah nakon žetve predkulture vrši se plitko oranje na 10 cm i zatvori se vlaga i unište korovi. Početkom kolovoza mjeseca ore se na 20 cm i tada se mogu unijeti mineralna gnojiva i zaoravaju se korovi. Nakon toga slijedi ravnanje tla, predsjetveno oranje na 30 cm i to 15 dana prije sjetve. Sjetveni sloj mora biti usitnjen, ravan i dobre strukture. Priprema tla za sjetvu obavlja se sjetvo-spremačem. Za jaru zob tlo ostaje u zatvorenoj brazdi do proljetne sjetve da bi se sačuvala vlaga. Dopunskom pripremom tla (tanjurača, drljača, sjetvospremač rotodrljača) treba stvoriti usitnjeni površinski sjetveni sloj mrvičaste strukture do dubine sjetve. Sjetva zobi Zob treba sijati što ranije, optimalni rok za sjetvu ozime zobi je treća dekada rujna. Jara zob sije se na početku proljetnih radova i u nešto vlažnije tlo. Ozima zob sije se na dubinu 3 - 4 cm, a jara nešto pliće. Sjetva se obavlja žitnim sijačicama na razmak redova 8 - 12 cm. Sije se na sklop od 500 - 550 klijavih sjemenki/m2, što odgovara 120 - 160 kg/ha sjemena. Potrebno je provesti valjanje i drljanje ako je posijano u suho tlo. Gnojidba zobi Za prosječno plodna tla uz ostvarenje prinosa od 4 t/ha može se preporučiti gnojidba sa 100 kg/ha dušika, 90 - 100 kg/ha fosfora i 90 - 100 kg/ha kalija. U osnovnoj obradi tla zaorati fosforna i kalijeva gnojiva izbalansiranih sadržaja ta dva hraniva (NPK 8:26:26 ili sl.). Pred sjetvu gnojiti startnim gnojivom (NPK 15:15:15; 18:18:18) i jedna prihrana isključivo dušičnim gnojivima (KAN) u vrijeme busanja. Pravilo gnojidbe U osnovnoj obradi tla zaorati fosforna i kalijeva gnojiva izbalansiranih sadržaja ta dva hraniva (NPK 8:26:26 ili sl.). Pred sjetvu gnojiti startnim gnojivom s izbalansiranim sadržajem svih hraniva (NPK 15:15:15; 18:18:18), te jedna prihrana isključivo dušičnim (N) gnojivima (KAN) u vrijeme busanja. Plodored za zob U plodoredu dolazi obično na posljednje mjesto. Strna žita nisu podesne pretkulture, a sama zob vrlo je loš predusjev za sva strna žita jer jako iscrpljuje tlo. U plodoredu dolazi obično na posljednje mjesto. Dobri su predusjevi rane okopavine (krumpir), višegodišnje legumonoze, zrnate mahunarke, uljana repica. Monokulturu ne podnosi kao ni ostala strna žita. Žetva zobi Budući da zob ne ravnomjerno dozrijeva, početak žetve teže je odrediti. Žetvu bi trebalo početi kada vršni dio metlice dosegne punu zrelost, svakako prije početka osipanja zrna iz vršnih klasića. Žetva ozime zobi obavlja se prije žetve pšenice, a jare nakon žetve pšenice. Prosječni prinosi zobi iznose 3 -4 t/ha, a mogu biti i znatno veći. Žetvu bi trebalo početi kada vršni dio metlice dosegne punu zrelost, svakako prije početka osipanja zrna iz vršnih klasića. Žetva se vrši kada vlaga u zrnu padne ispod 20%, najbolji prinosi se postižu na početku žetve jer zob je najviše neujednačena kultura i ne dozrijeva istovremeno. Plod ne smije biti prezreo jer se onda jako osipa. Zrno se sprema i skladišti kada vlaga padne ispod 14% vlage.
BAZA ZNANJA
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana