Rasadnik CULJAK

Krompir

Sinonim:Krumpir, krtola, kumpir, krumpijer, kalamper, podzemljica, patata.
Engleski naziv:Potato
Latinski naziv:Solanum tuberosum
Krumpir je biljka porodice Solanaceae porijeklom sa južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa. U prehrani se koristi podzemni gomolj, a nakon otkrića Amerike ova biljka osvojila je svijet.Nadzemna stabljika je do prst debela, zeljasta 0,5 m visoka i uglasta. Listovi su nepravilno perasto razdijeljeni s jajolikim listićima. Cvjetovi su (ovisno o sorti krumpira) od bijele do ljubičaste boje, a smješteni su u pašticama na dugim peteljkama. Plod je žućkasto-bijelo-zelenkasta boba.

Uzgoj

Agroekološki uvjeti uzgoja krumpira Krumpir kao kultura sa relativno malim zahtjevima prema toplini bolje uspjeva u hladnijim krajevima, međutim uzgaja se i u kontinentalnom dijelu Hrvatske kao i u Dalmaciji. Važno je imati na umu da vrijeme sadnje ovisi o proizvodnom području. Iako krumpir nije zahtjevan prema toplini, prema vodi ima velike zahtjeve osobito u fazi zametanja gomolja. Suša i visoke temperature kao stres u to vrijeme utječu na visinu priroda, a suša u vrijeme rasta gomolja izaziva njegovo proraštanje pa je natapanje osobito važna mjera njege u sušnijim područjima (osobito pred cvatnju i u vrijeme pune cvatnje). Krumpir je biljka umjereno vlažne klime. Prinos gomolja, njegov broj, krupnoća i kvaliteta ovise o količini i rasporedu padalina tijekom vegetacije. Krumpiru odgovara temperatura bez velikih kolebanja tijekom vegetacije kao i za vrijeme zimskog mirovanja gomolja u skladištu. Minimalna temperatura zemljišta pri sadnji mora biti 6 - 8 °C. Stabljika s lićem smrzava na -1 do -2 °C. Optimalna temperatura za rast gomolja jest 17 - 20. Na višim temperaturama formiranje gomolja i prinosi smanjuju se, a na temperaturi višoj od 30 °C rast gomolja potpuno prestaje. Najpogodniji su lakši tipovi tla - propusna, rastresita, pjeskovito- humusna i pjeskovito-ilovasta tla s mrvičastom strukturom, bogata mineralnim i organskim materijama, s povoljnim vodozračnim obilježjima. Ne odgovaraju mu teška zamočvarena tla s visokom razinom podzemnih voda. Podnosi kiseliju reakciju tla, a optimalni pH jest 5,4 - 6,5. Obrada i priprema tla za krumpir Kvalitetnom i pravovremenom obradom cilj je stvoriti prorahljeno tlo mrvičaste strukture s dobrim vodozračnim uvjetima. Obrada tla počinje ljetno-jesenskim zaoravanjem ostataka pretkulture na dubinu oko 15 cm kojom sprečavamo razvoj korova i gubitak vlage u tlu, te završava predsjetveno pripremom tla. Obrada mora biti kvalitetno obavljena jer omogućava dobar prohod stroja u sadnji i brzo klijanje i razvoj korijenja, što je uvjet za jednakomjerno nicanje gomolja. Gomolji su cilj uzgoja kod krumpira, zato je vrlo važno dobro izorati oranični sloj tla na dubini od 20 cm, a dodatno ga prorahliti još 12 cm dublje. Sadnja krumpira Optimalan rok za sadnju krumpira u ravničarskim predjelima je od sredine ožujka do početka travnja, a u brdsko - planinskim predjelima od početka do kraja travnja. U južnim dijelovima sadnja krumpira počinje od kraja siječnja. Saditi samo zdravo, probrano "sjeme", koje može biti nenaklijano i naklijano. Naklijavanjem gomolja dobivamo brže dospijeće za berbu, ranije zatvaranje sklopa, smanjuje se utjecaj korova, skraćuje vegetacija te povećava prinos. Postupak naklijavanja obavlja se 35 do 45 dana prije sadnje u suhim, čistim i osvijetljenim prostorijama na temperaturi od 12 - 17 °C uz relativnu vlažnost zraka 90 %. Sjemenski je krumpir potrebno staviti u plitke sanduke u što tanjem sloju (1 - 2 reda) da bi se okca aktivirala i dala što čvršću klicu dužine 1,5 - 2,5 cm. Prostoriju treba povremeno provjetravati, a gomolje i sanduke premještati i okretati da bi aktiviranje klica bilo što ravnomjernije. Količina sjemena po jedinici površine ovisi o više faktora i znatno varira. Na količinu sjemenskog gomolja utječu: gustoća sadnje, veličina odnosno težina gomolja, sorta, zemljište, intenzitet gnojenja i dr. Kod uzgoja krumpira potrebno je voditi određene evidencije i statistike. U evidencijama i statistikama radi vlastite kontrole, omogućen je uvid koliko ste ukupno po klasama pobrali neke sorte odn. kulture. Svi ti podaci su bitni kako bi znali iz godine u godinu poboljšati svoju proizvodnju. Oblik i površina vegetacijskog prostora ovisi o sorti, tipu tla, međurednom razmaku, klimatskim uvjetima i uvjetima uzgoja. Kako bi se postigao sklop od 30.000 - 60.000 biljaka/ha razmaci sadnje su sljedeći: rane sorte: 70 x 25, srednje rane: 70 x 30, kasne: 70 x 33,5, Općenito se može držati pravila da sadnji treba pristupiti kada se tlo na dubini od 10 cm zagrije iznad 8 ºC. Osim što se izborom zdravih i dovoljno krupnih gomolja može uspješno započeti sadnja i proizvodnja krumpira te stvoriti preduvjeti za postizanje što boljeg prinosa. Dubina sadnje ovisi o pripremljenosti zemljišta, tipu tla, vlažnosti, vremenu sadnje, veličini gomolja i rokovima vađenja, a iznosi 0 - 5 cm od razine tla + visina humka. Sadnja se obavlja ručno, poluautomatskim i automatskim sadilicama i specijalnim sadilicama za naklijale gomolje. Gnojidba krumpira Gnojenje stajskim gnojem i unošanje 1/2 PK gnojiva obavimo prije jesensko - zimskog oranja čija dubina iznosi 25 - 35 cm. Prije proljetne obrade unosi se u tlo druga polovica PK gnojiva i 1/2 dušičnih gnojiva koja se zatanjura i obradi sjetvo - spremačem ili roto - branom. Obrada mora biti kvalitetno obavljena jer omogućava dobar prohod stroja u sadnji i brzo klijanje i razvoj korijenja, što je uvjet za jednakomjerno nicanje gomolj. Najbolji prinos postižemo kombinacijom organskih i mineralnih gnojiva. Najznačajnija organska gnojiva jesu stajski gnoj, gnojovka i zelena gnojidba. Ona, osim što opskrbljuju tlo makro i mikro elementima, djeluju korisno na strukturu tla, sadržaj humusa, sposobnost zadržavanja vlage, brže zagrijavanje tla i dr. Preporučljiva količina stajskog gnoja jest 30 - 35 t/ha. Mineralna gnojidba temelji se na ishrani trima makroelementima N, P i K. Svaka sorta, ali i tehnološka namjena krumpira (rana do kasna berba) ima posebne zahtjeve za gnojenjem. Jedna tona krumpira iznosi iz tla: 4 kg/ha N 4.3 kg/ha P2O5 7.4 kg/ha K2O Pravilo gnojidbe: za osnovnu gnojidbu zaorati formulacije s povišenim sadržajem P2O5 i K2O (NPK 7:20:30, 10:20:30, 8:26:26, ...) te polovicudušičnih gnojiva (Urea) u početnom porastu obaviti prihranu s KAN-om. Krumpir apsorbira velike količine kalija, koji utječe na konačnu kvalitetu gomolja i njihovu otpornost. Apsorpcija fosfora (koji podiže otpornost na hladnoću i utječe na sadržaj škroba) maksimalna je u prvom stadiju razvoja biljke i zbog toga se mora unijeti prije sadnje, po mogućnosti u organskoj formi. Za proizvodnju od 35 - 40 tona/ha u prosječnim uvjetima, potrebno je oko 170 kg/ha N, 120 kg/ha P2O5 te 250 kg/ha K2O. Plodored za krumpir lodored je jedan od osnovnih načela proizvodnje krumpira. Pravilnim plodoredom mogu se spriječiti ili smanjiti napadi mnogih štetnih organizama, kao i poboljšati kvaliteta same proizvodnje i dobiti visokokvalitetni proizvodi. Krumpir dobro podnosi monokulturu, ali se uglavnom ne sadi više godina uzastopno na istom mjestu (posebno radi zaštite od nematoda). Zahtjevna je kultura u plodosmjeni. Najpovoljnije pretkulture jesu: strne žitarice, leguminoze, krmne kulture na oranicama, trave. Lošije pretkulture: rajčica, patliđan, duhan, kukuruz. Vađenje krumpira Temeljni cilj pri vađenju krumpira jest racionalno vađenje svih gomolja iz zemlje sa što manjim oštećenjima uz odvajanje zemlje, kamenja i biljnih ostataka. Rane sorte su spremne za berbu od početka do sredine ljeta, srednje kasne od kasnog ljeta do rane jeseni, a kasne dozrijevaju od početka do sredine jeseni. Prinos u RH službeno se kreće od 20 - 45 t/ha. Vrijeme za berbu jest kad su gomolji završili svoj fiziološki razvoj uz odumiranje nadzemnih dijelova biljke. Pokožica gomolja mora biti čvrsta, što je jedan od uvjeta za bolje čuvanje. Krumpir se može vaditi i prije fiziološke zrelosti što ovisi o ekonomskom učinku, tj. cijeni mladog krumpira. Za dulje čuvanje jestivog krumpira idealna temperatura skladišta trebala bi biti 4 - 5 °C, relativna vlažnost zraka 92 - 95 % uz povremeno provjetravanje. Čuvanjem krumpir gubi na težini 7 - 10 % od ukupne uskladištene težine zbog pojačanog disanja, ishlapljivanja, proklijavanja, truljenja i dr. Najvažniji okupljivači konzumnog krupira su veliki trgovački lanci: Lidl, Konzum, Mercator, Billa, zatim industrijskog krumpira za preradu u čip najveći kod nas je Franck.
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana