Rasadnik CULJAK

Stočni grašak

Sinonim:Krmni grašak
Engleski naziv:Field peas
Latinski naziv:Pisum sativum ssp. arvense

Stočni grašak pripada porodici mahunarki (Fabaceae). Korijen mu naraste do 1 m u dubinu i dobro je razgranat. Jednogodišnja je zeljasta biljka, mekane puzave stabljike zbog čega traži potporu (nosača) za kojega se prihvaća viticama na završetku lista. Krmni grašak ima visoku stabljiku 150 - 200 cm, podijeljenu na nodije iz kojih tjera listove, odnosno grane i cvjetove na dugim peteljkama. Cvijet je krupan s ružičasto-ljubičastim laticama ili bijelo-zelenkastim laticama. Plod je višesjemena mahuna sa 6 - 8 sjemenki. Sjeme je srednje krupno, maslinasto sive boje sa sitnim tamno crvenim pjegama.Može se koristiti kao zelena stočna hrana, za sijeno i silažu. Za zelenu stočnu hranu koristi se pri početku formiranja prvih mahuna. Prinosi zelene mase stočnog graška u čistoj sjetvi mogu biti 25 - 35 t/ha, a u kombinaciji sa žitaricama 30 - 50 t/ha.

Uzgoj

Optimalni rok za setvu jarog stočnog graška je poslednja dekada februara. Setva se obično obavlja od 20. februara pa do 15. marta. Stočni grašak se seje zbog silaže ili zbog dobijanja suvog zrna. Zavisno od sorte i uslova gajenja sadržaj proteina u suvom zrnu je od 24 do 28 procenata. Stočni grašak se odlikuje visokom svarljivošću i nadopunjuje deficit proteina. U odnosu na soju stočni grašak ima neke prednosti.

’- Prednosti jarog stočnog graška  su pre svega u činjenici da njegovo zrno ne sadrži antinutritivne materije tako da u ishrani stoke može da se korsti bez termičke obrade. Stočni grašak daje visoke prinose u uslovima visokih temperatura. Njegova prednost je takođe u tome što je dužina perioda vegetacije značajno kraća u odnosu na soju i to je ustvari glavni mehanizam kako se mi borimo protiv suše. Rekao je za „Znanje na poklon“ dr Đuro Karagić iz Zavoda za krmno bilje Instituta za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada

Pored navedenih prednosti u odnosu na soju, stočni grašak ima manji procenat proteina. Na jednom hektaru može da rodi između 3 do 5 tona graška za zrno što zavisi od sorte, koja će se gajiti, plodnosti zemljišta kao i primenjene agrotehnike ili recepture. Stočni grašak se pokazao kao dobar za uzgajanje i na kiseli zemljištima.

- Na kiselim zemljištima gajili smo grašak, na zemljištima gde je Ph ispod 4,7. Postigli smo jako dobre rezultate. To je naročito bitno za proizvođače u Centralnoj Srbiji, za neka brdska zemljišta, za zemljišta nižih proizvodnih svojstava. Posebno dobri rezultati se dobijaju sa graškom za proizvodnju krme. To je grašak, koji najčešće proizvođači spremaju u vidu senaže. Prinosi, koji se postižu idu od 40 do 50 tona zelene krme po hektaru. Gaji se kao čist usev ili što je češće slučaj, kao smeša sa ovsem. 150 kilograma semena graška po hektaru, 30 kilograma ovsa po hektaru i već tamo krajem maja meseca proizvođač na svojoj parceli ima 40 do 50 tona zelene mase po hektaru.

Pored jarog stočnog graška dobro se pokazao i ozimi, koji stiže polovinom maja, a Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada će od ove godine ponuditi ratarima i jednu novu sortu.

- Tradicionalno su sorte ozimog stočnog graška korišćene pre svega za proizvodnju kabaste stočne hrane, dakle za proizvodnju senaže. Rezultati odlični. Prinosi i do 60 tona zelene krme po hektaru. Ono što će Institut za ratarstvo i povrtarstvo od ove godine imati u svom programu je nova sorta NS Mraz, samo ime govori da se radi o ozimoj sorti. Ona se seje početkom oktobra za žetvu zrna pristiže polovinom juna, a prinosi su preko 5 tona po hektaru.

Graškovi za zrno obično ne mogu da zamene soju, ali se njihovim gajenjem nadopunjuje deficit proteina biljnog porekla.

BAZA ZNANJA
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana