11.11.2016.
Sa naših polja – najbolje brašno

Mlin Nezić iz Gradačca počeo je sa radom davne 1986. godine. Počevši sa mlinom kapaciteta 30 tona/24 sata mlin se razvijao i 1990 godine otvoreno je privatno preduzeće Eurotrans, koje je zamišljeno kao transportno preduzeće. Tako je i bilo do 1992 godine, a onda zbog ratnih događanja nastaje prekid, sve do 1996. godine.
Tada mlin nastavlja sa radom i ulaže se u transport i usluge, da bi 1999. godine krenuo sa povremenom preradom pšenice, odnosno uvozom i korištenjem domaće sirovine. Sve je to uticalo da se već 2001. godine krene u izgradnju novog mlina od 100tona/24 sata.

Potrebe za porizvodima Mlina Nezić su stalno rasle, a kapaciteti u kojima je mlin radio nisu mogle zadovoljiti tržište. Zbog toga se 2009. godine krenulo u novi projekat - izgradnju novog mlina i silosnog prostora od 12 000 tona na parceli od 15 000 kvadratnih metara gdje se i danas nalazi.
Danas Mlin Nezić ima kapacitet od 200tona/24sata i savremenom opremom, softverskim upravljanjem i modernom pakirnicom. Tako da Mlin sada može da adekvatno odgovori potrebama tržišta.
Hasan Nezić, vlasnik Mlina, navodi da je ovo porodična firma i sa velikom pažnjom i ljubavlju su razvijani proizvodni i uslužni kapaciteti. Naglašava da kako smo se s ljubavlju i domaćinski odnose prema svojoj firmi, to su željeli da prenesu i na kupce. Kao potvrda toga su certifikati ISO standard 9001 i HACAP koje posjeduje ova kompanija. Pošle godine sa područja Gradačca otkupljeno je 2000 tona domaće pšenice Proizvodnja domaćeg brašna od domaćeg hljebnog žita sve više je prioritet mlinarima. Dok se 60 posto u EU izdvaja za poljoprivredu u BiH je to tek oko 3 posto. No, ono što ohrabruje da naše brašno i žito i van naših granica. Time zasigurno popravljamo platno devizni promet države. I dalje iz ove domaće prestižne mlinsko - prerađivačke industrije aktuelan je nastavak izvoza brašna u Republiku Tursku. U posljednjem periodu otišlo je 30, a već je još 35 šlepera. Slovenija pšenicom godišnje zasije 40.000 hektara. Federacija BiH ima duplo veći broj oranica. Od toga sije se dvostruko manje hljebnog žita. U isto vrijeme 550.000 građana i dalje je nezaposleno. Godišnji uvoz hrane dostiže dvije i pol milijarde KM te je skoro to nezamisliv podatak ako imamo neprocjenjivo bogastvo - a to je 2,25 miliona ha obradive zemlje. Ova kompanija je još jedan pozitivan primjer koliko domaća proizvodnja može biti uspješna priznata kako na domaćem tako i na inostranom tržištu.

Sandra Šabić

dipl.ing.agronomije

Pšenica
TVSA - Darovi prirode
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana