Zašto su jaja japanskih prepelica zdrava?

O lijekovitosti jaja japanske prepelice se zna vijekovima u nazad, naročito u istočnjačkoj literaturi. Nekada su se njima hranili samo carevi dok danas nema porodice u Japanu na čijoj trpezi svakodnevno nema jaja prepelica. To jaje je prava mala energetska bomba, a ipak, jaje sadrži svega 15,8 kalorija.

​Sadržaj jednog jajeta:

U poređenju sa kokošijim jajetom jaje prepelice ima pet puta više fosfora, sedam puta više gvožđa i deset puta više raznih vitamina. Što znači da je pet puta hranljivije od kokošijeg jajeta. Razlikuju se po tome što su jaja japanske prepelice manja i na ljusci jajeta imaju pjege i mrlje. Međusobno su veoma različita, kako po boji, tako i po količini i veličini pjega koje imaju na sebi. U mnogim zemljama, Japanu i Kini a zatim u Rusiji, Engleskoj, Mađarskoj, Amarici, Italliji, Češkoj, Poljskoj, naučnici su ispitivali ljekovitost jaja i mesa japanske prepelice. Došli su do zaključka da je jaje prepelice pravi medikament za ljudski organizam. Naročito je fascinantan ekseriment koji potvrđuje regenerativnu sposobnost prepelica. Naučnici su malom dozom radijacije ozračili jaja prepelice i kokošija jaja. Posle samo mesec dana, jaja prepelice su bila potpuno zdrava, dok su kokošija jaja zadržala radioaktivnost. Da je jaje japanske prepelice pravi eliksir života pokazuje i podatak da svaka prepelica u prosjeku snese jedno jaje dnevno, a da njegova težina iznosi skoro deset procenata njene ukupne težine. Da se iz jajeta razvije koka nosilja potrebno je svega dva meseca.

Ko bi trebalo da konzumira jaja japanske prepelice?

Pošto jaja japanske prepelice pozitivno djeluju na mnoge organe, krv, krvotok, srce, jetru, bubrege, želudac i mozak mogu da pomognu osobama pri liječenju ovih organa, pa i u slučaju najtežih oboljenja. Preventivno mogu da ih koriste svi, a najpoželjnija terapija je kod:

  • djece u razvoju
  • starijih osoba
  • bolesnika i rekovalescenata
  • bolesnika sa posebnim režimom ishrane (dijete)
  • sportista i fizičkih radnika
Bolje je spriječiti nego liječiti, radi preventive treba konzumirati jaja japanske prepelice pre nego što se bolest i pojavi. Ali ako je bolest već prisutna najpoželjnije je koristiti terapiju prepeličijim jajima.

Kako se mogu konzumirati jaja?

Najbolje je jaja konzumirati u cijeloj dozi odjednom, u sirovom stanju i to ujutru na prazan stomak, pola sata prije jela. Da da bi se lakše konzumirala mogu se zasladiti šećerom ili još bolje medom, dozvoljeno je ulupati ih mikserom i dodati malo mlijeka, jogurta, čokolade u prahu, soka od višanja, jabuka, pomorandže (izuzetak su, naravno, dijabetičari). Koristi se i žumance i bjelance na koji bilo način, kako kome odgovara, samo da su u sirovom stnju. Najljekovitija su u sirovom stanju i što je nabitnije jaja moraju biti oplođena. Da bi se počelo sa terapijom nisu potrebne dodatne pripreme, jedino osobe koje pate od žuči moraju oprezno pristupiti terapiji. Ukoliko im ona ne odgovara treba je odmah prekinuti. Takodje i bolesnici kojima je zabranjeno uzimanje bjelančevina (jaja, mesa i mlijeka). Odrasli uzimaju po 3 jajeta prva u prva tri dana, a po 5 do kraja terapije. Djeci se u zavisnosti od uzrasta, daje manji broj jaja:

  • djeca do 3 godine – 2 jajeta dnevno
  • djeca od 3 do 5 godina – 3 jajeta dnevno
  • djeca od 5do 10 godina – 4 jajeta dnevno
  • djeca preko 10 godina koriste terapiju propisanu za odrasle
Terapija traje od 15 do 50 dana ( u zavisnosti od količine jaja i uzrasta ) i ako je potrebno može se ponoviti, nakon obavezne pauze od 2 meseca. Razmak između dvije terapije nebi trebao biti duži od 6 meseci. Jaja treba držati na temperaturi od 1 do 4 stepena u frižideru. Tako čuvana jaja imaju rok upotrebe u sirovom stanju 60 dana. Poslje tog perioda takođe se mogu konzumirati, ali kuvana ili pržena. Svoju primjenu jaja japanske prepelice su pronašla i u kozmetici, koriste se za pravljenje jednostavnih prirodnih recepata za kožu i kosu.
U poređenju sa kokošijim jajetom jaje prepelice ima pet puta više fosfora, sedam puta više gvožđa i deset puta više raznih vitamina. Što znači da je pet puta hranljivije od kokošijeg jajeta.

PREPELICE

Japanska prepelica poznata češče kao Coturnix prepelica, Pharoah prepelica i Jumbo coturnix. Japanske prepelice postoje u svojoj osovnoj, divljoj takozvanoj faraon boji i u još nekoliko varijanti. 
Potiču iz istočne Azije. Pripitomljena je prvo zbog pevanja a potom i zbog mesa koje je jeo i japanski car da bi lakše podnio tuberkulozu. Meso i jaja japanske prepelice su sačinjavali deo trpeze egipatskih faraona, a njihova ljekovitost u Kini i Japanu je već vijekovima poznata.

To su ptice selice koje se gnjezde u Severnom Japanu, istočnoj Siberiji i Mandžuriji, a zimu provode na Korejskom poluostrvu, Južnoj Kini i Južnom Japanu. U poslednje vrijeme se uzgajaju širom sveta.  Jaja japanske prepelice imaju visoku biološku vrijednost a meso veoma nizak sadržaj holesterola. Jedna je od najotpornijih ptica. Retko oboljevaju jer im je imunitet veoma visok. Iako veoma rijetko obolevaju i one imaju svoje bolesti, a to su kokcidioza, upala kloake, upala gornjih disajnih puteva, Marekova bolest i kanibalizam je često izražen kod njh. Međutim bolesti koje smo naveli se mogu svesti na minimum ako su uslovi za njihovo uzgajanje optimalni:

  • Osvjetljenje
  • Vlažnost zraka
  • Provjetravanje
  • Temperatura
  • Kvalitetna hrana


Japanske prepelice se dobro prilagođavaju različitim staništima. To su male, bucmaste, repate ptice. Osim veličine tijela pripitomljene prepelice su skoro iste divljoj formi. Ostao im je divlji tip perja samo su im noge za 20% kraće. Japanske prepelice su super-reproduktivne ptice. Jaja se u inkubatoru nalaze svega 17 dana. Poslije čega se legu male ptice koje već sa oko 40 dana postaju polno zrele i nose jaja. Znači samo 57 dana japanskoj prepelici je potrebno da se reprodukuje. U tom uzrastu ženke imaju svjetlo smeđe perje sa crnim prugama na grlu i gornjem delu grudi. Dok mužjaci imaju riđasto mrko grlo i perje grudi. Za razliku od ženki mužjaci imaju kloakalnu žlijezdu koja luči bijelu pjenastu materiju na osnovu koje možemo utvrditi reproduktivnu sposobnost mužjaka.
Odrasle ženke japanske prepelice su generalno veće od mužjaka. Teške su u rasponu od 120-160 grama. Mužjak je nešto manje težine oko 100-140 grama. Mali pilići imaju težinu 6-7 grama kad se izlegu, mrku boju sa žutim prugama. S obzirom da su mali veoma su osjetljivi kad se izlegu. Jaja japanske prepelice imaju težinu od 10 do14 grama, što je oko 8% od ukupne težine prepelice nosilje. Ispitivanja su pokazala da se dobra plodnost postiže sparivanjem jednog mužjaka 2-4 ženke.
Japanska prepelica ima kompleksan nervni i čulni sistem koji podrazumjeva čulo mirisa, osjetljiv kljun, oštar sluh i sofisticiran kapacitet memorije. Životni vijek ove ptice je 2-2,5 godine.

Uzgoj Japanskih Prepelica:
Kvalitetno matično jato, dobro izolovana prostorija, kavezi i inkubator su dovoljni za početak gajenja japansih prepelica. Već 45-og dana života počinju da nose jaja, veoma su plodne ako se drže u kavezima u jatu od 2 mužjaka i 5 ženki. Mada taj odnos može biti i 1 mužjak na 3 do najviše 4 ženke. Nose od 260-300 jaja godišnje. Što znači da nose svaki dan, ali samo ako su im uslovi gajenja odgovarajući. Prvenstveno hrana, temperatura i higijena. Poslije godinu dana nosivost opada i tada se koristi njihovo meso. U hortikulturi se koristi đubrivo japanskih prepelica koje je takođe izuzetnog kvaliteta.

  • Kavezni sistem je najčešći način držanja japanskih prepelica. Višespratne kavezne baterije mogu biti poluautomatske, ali i napravljene od žice i drveta ručno. Najpogodniji su kavezi u koje staje 12 prepelica a visina im ne sme preći 20 cm.
  • Podni sistem se koristi za prepelice u uzrastu do 3 nedelje.
  • Volijerski sistem je prirodni način gajenja japanskih prepelica na travnatoj površini. Takav način držanja je najcenjeniji u kulinarstvu i uzgajanju prepelica za lov.

Objekti za uzgoj:

S obzirom da su prepelice poludivlje, živahne i plašljive ptice mora se voditi računa o njihovom smještaju. Za gajenje prepelica potrebno je obezbjediti prostoriju koja ima uvedenu struju i vodu. Jatu od 12000 prepelica dovoljna je površina od 25 m2.
Temperatura prostorije ne sme da bude manja od 18°C mada odlično podnose i visoke temperature i do 36°C. Jedinke za razmnožavanje se stavljaju u redove baterija na sredini postorije.Dok uz jedan zid obično idu kavezi za tov a uz drugi ogajalište i tople batrije.
U dodatne prostorije mogu da budu smješteni :

  • Magacin za hranu, ambalažu i drugi materijal
  • Inkubatori i aparat za prosvjetljavanje jaja za nasad

Pošto su prepelice osetljive na promahu idealno je da ulaz u prepeličnjak bude iz magacina. Baterije u koje se smještaju prepelice mogu da budu drvene za manja jata, ali se ipak metalni kavezi industrijske izrade preporučuju za veće odgajivače.
Za držanje u kaveznim baterijama potrebna je sledeća oprema :

  • Inkubator
  • Topla horizontalna odgajalica
  • Vertikalna baterija sa grijanjem (ili topla baterija)
  • Uspravna baterija bez grijanja (ili hladna baterija)

U podnom sistemu farme za gajenje prepelica poželjno je graditi po ugledu na fazanerije, sa zatvorenim objektima ispred kojih se nalaze veliki ispusti (volijere). Na 1m2 podnog prostora može se gajiti 80-100 ptica do uzrasta od 5 nedelja. Prilikom tova prepelica na 1m2 gaji se 70-80 ptica. U kaveznom sistemu gajenja potrebno je obezbediti 12,5-14,5 cm2 po ptici. Dok je u podnom sistemu potrebno obezbediti 130 cm2 po odrasloj ptici. Prlikom gradnje ispusta potrebno je obezbjediti minimalno 1m2 za 5-10 ptica. U zajedničkim boksovima prepelice nose jaja po prostoriji te im nisu potrebna gnijezda. Iz tog razloga je zahvalnije gajenje u kavezima. Odrasloj prepelici je potrebno 1,25-2,5 cm prostora na hranilici. Standardna pojilica od 3l dovoljna je za 80 pilića. Za odrasle je potrebno obezbjediti 0,6 cm prostora na pojilici po ptici. Odrasle prepelice se lako navikavaju na pojilice i šolja pojilice. Stoga je jedna takva pojilica dovoljna za svakih 5 pilića.

Uslovi za uzgoj:
Prostorije u kojima se uzgajaju prepelice moraju biti čiste i provjetrene. Posebna pažnja prilikom provjetravanja se mora obratiti na promahu koja se mora izbeći, jer veoma šteti prepelicama. Potrebno je obezbjediti dobar sistem ventilacije jer prepelicama je neophodno 4-6 m3 svežeg vazduha po jednom kilogramu tjelesne mase na sat. 
Optimalna temperatura za nosilje je od 20-22°C, a za brojlere 22-23°C. Vlažnost vazduha bi trebala da se kreće u rasponu od 60-75%. Svjetlost je takođe veoma bitan faktor i mora biti prilagođena uzrastu ptica. U prvih 14 dana preporučuje se osvetljenje 24 sata. Od 14-tog dana do polne zrelosti potrebno je 12-to časovno osvetljenje. A za vreme nošenja jaja treba 16-to časovno osvetljenje.
Prije useljavanja u prostoriju treba izvršiti dezinfekciju i deratizaciju. Pristup drugim životinjama naročito glodarima treba onemogućiti jer mogu biti prenosioci raznih zaraza. Izvor zaraze i raznih oboljenja su i ostaci hrane u pojilicama, pa je zbog toga higijena pojilica veoma bitna. Čuvanje golubova ili živine se ne preporučuje u blizini prepelica. Kao ni premještanje sa jednog mjesta na drugo jer može dovesti do stresa i prestanka nošenja jaja i po nekoliko nedelja.

Ishrana Japanskih Prepelica:
​Japanske prepelice nisu probirljive u pogledu ishrane, njihovo držanje i uzgoj su veoma jednostavni. Ali da bi se obezbjedio normalan rast i razvoj prepelica, hrana je jedan od najvažnijih uslova koji treba zadovoljiti. Ona treba da bude kvalitetna i pravilno odmjerena. Ako je hrana kompletna i bogata nutritivnim vrednostima obezbjezbediće brži rast, reprodukciju i nošenje jaja.
Prepelice bi dnevno trebale da pojedu 23-25gr hrane po ptici, i to raspoređeno uviše obroka. Recimo tri puta dnevno u 6h ujutro zatim 14h popodne i 20h uveče. Između obroka je poželjno da im se daje sitno isjeckana trava, listovi kupusa, kopriva, maslačak, blitva, salata, djetelina zatim rendana jabuka, šargarepa, naklijala pšenica, bareni pirinač.....Tako obogaćenom ishanom se postiže produktivnost i bolji kvalitet jaja . Takva jaja imaju veću ljekovitu vrijednost.
Prepelice imaju veliku potrebu za proteinima, pa pilićima već sa četiri nedelje starosti treba davati hranu sa 24% proteina ako ih gajimo za priplod i proizvodnju jaja. Ali ako prepelice gajimo za tov od početka pa do kraja tova daje im se hrana sa 20% proteina.
Promjena hrane mora biti postepena. Tako da hrani za piliće koju smo do tada davali treba dodavati hranu za koke nosilje i to prvi dan u odnosu 60:40, drugog dana 50:50, trećeg 40:60 i tako do trenutka kada će hrana za nosilje biti u razmjeri 100%. Proteini su potrebni za rast i proizvodnju jaja, oni se moraju obezbjediti iz visoko kvalitetnog izvora.
Kvalitet proteina zavisi od sastava amino-kiselina u hrani, kao i prisustva tih amino-kiselina u probavnom traktu prepelice za vrijeme varenja. Oni su sastavljeni do većeg broja amino-kiselina. Prilikom ishrane oni se unose u organizam i razlažu se amino-kiseline koje ulaze u krvotok. Putem krvotoka ulaze u tkiva raznih organa i oni uzimaju amino-kiseline koje su im potrebne za pravilno funkcionisanje. Nedostatak samo jedne amino-kiseline može poremetiti iskorišćavanje svih ostalih amino-kiselina. Ali ako je ona zamjenljiva, hranljiva vrijednost proteina se ne mjenja. Aminokiselinski sastav tkiva prepelica je isti kao i proteini životinjskog porijekla. Međutim upotreba komponenti životinjskog porijekla u gotovim smešama je zabranjena pa zbog toga u ishrani prepelica treba dodati i po kojeg crvića, glistu i sl.
Visoko proteinska hrana su riblje brašno, sojino brašno i obrano mlijeko, pogotovo je potrebna malim prepelicama. Ako je ishrana bazirana isključivo na biljnim proteinima mora se dodavati Di Ca P (dikalcijum fosfat). Hrani se dodaje 3% dikalcijum fosfata, a u ljetnom periodu kada je unos hrane nešto smanjen dodaje se i 3,9% dikalcijum fosfata.
Pored proteina japanskoj prepelici su potrebni ugljeni hidrati, masti, voda, minerali i vitamini.
Čista, sveža voda je je ipak najneophodnija, mora biti konstantno obezbeđena, a naročito u letnjem periodu potrebno je dvosruko više vode u odnosu na hranu.
Među prepelicama vlada izražena hijerarhija, jače prepelice potiskuju slabije pa je zato dovoljna dužina hranilice takođe veoma bitna. Veoma je važno da hrana bude svježa i da se drži u posudama sa poklopcima koje se dobro zatvaraju, u čistim i hladnim prostorijama. Ne treba hranu skladištiti duže od 8 nedjelja jer tada gubi vitamine i podložna je kvarenju, naročito u ljetnom periodu.

Ishrana Japanskih prepelica koje nose jaja:

Prepelice su izuzetne nosilje i nose oko 300 jaja godišnje. Da bi prepelice svakodnevno nosile jaja potrebna im je dobro izbalansirana visokokvalitetna hrana. Hrana za koke nosilje koja se često daje prepelicama nije dovoljna da zadovolji potrebe prepelica za mineralima i vitaminima. Potrebe za proteinima kod prepelica nosilja su 22%, kalcijumom najmanje 2,8%, korisnim fosforom min. 0,6% i energijom min. 25000 kcal/kg. Ovako sastavljena hrana u potpunosti zadovoljava potrebe prepelica nosilja. Jedino što je zimi potreba za energijom nešto veća pa treba povećati udio žitarica u hrani.
Mladim prepelicama koje tek pronose treba puno vitamina A ,C i fosfora a njih najviše ima u svežoj djetelini, koju treba isjeckati i davati prepelicama zajedno sa jabukama , šargarepom ... Treba im davati što češće jer prepelice unose hrane samo koliko im je potrebno, ne postoji mogućnost da se prejedu.
Osnovnu hranu za prepelice čini kukuruz, pšenica, riblje brašno, mjesno brašno, obrano mlijeko, dehidrirana lucerka, kvasac, mineralne soli, vitamin A i D3, kompletna doza B i C vitamina, protein i masnoća. Na dnu stranice nalazi se tabela o ishrani.

Pored hrane sve ptice pa tako i prepelice moraju imati u hrani i grit, pjesak ili sitne kamenčiće. Prepelice u prirodi jedu crviće, sjemenke, travu i upravo tada one same nađu šljunak ili pesak koji im pomaže u varenju hrane. Zbog toga u farmskim uslovima gajenja prepelice moraju imati grit kao dodatak hrani ili se može sipati u posebne posude odakle će ga prepelice same uzimati.
Iako je dobar izvor kalcijuma i minerala ne treba ga davati pilićima do šeste nedelje starosti. Ali ga obavezno treba davati prepelicama nosiljama. Pri miješanju hrane treba dodavati grit sa mljevenim školjkama jer se tako sprječava nošenje jaja sa mekanom ljuskom.

Inkubacija jaja Japanske Prepelice:
Japanske prpepelice su zbog pripitomljavanja za uzgoj u kavezima izgubile svoj instikt ležanja na jajima, prirodan nagon leženja pilića. Mada ima slučajeva, gde su prepelice u podnom načinu gajenja, same ležale na jajima i izvodile mlade.
Za proizvodnju prepelica potrebna su prepeličija jaja i inkubator. Jaja nikako ne smiju biti iz frižidera i ne starija od 5 dana. Zbog toga se domaće japanske prepelice ležu vještački u inkubatorima. Riječ inkubator potiče od latinske reči “incubation“ što znači nasađivanje jaja.
Da bi se proizvele prepelice potrebna su oplođena jaja. Za oplodnju jaja jedan od onovnih uslova jeste broj mužjaka i ženki u jednom kavezu. Prevelik broj ženki dovodi do slabe oplođenosti jaja, dok premali broj ženki uzrokuje povećanu potrošnju energije a samim tim povećanu potrošnju hrane. Najbolji odnos mužjaka i ženke je 1:3 ili 1:4. Svakodnevno pripuštanje mužjaka sa ženkama na 10-15 minuta obezbeđuje oplođenost jaja i do 80%. Ali ovakav način gajenja prepelica zahtjeva mnogo truda, vremena i prostora.

Za proizvodnju priplodnih jaja prepelice treba da budu starosti između 2 i 8 meseci, dobre kondicije i veoma aktivne.
Jaja se sakupljaju 2-3 puta dnevno i odlažu u prostorije gde je temperatura 18-20°C a vlažnost vazduha 70%. Odlažu se u kartonske kutije pod uglom od 45% sa vrhom na dole. Jaja treba okretati svaki dan pod uglom od 45% i čuvati ih najduže 5 dana. Može i do 7 dana ali tada procenat izleženosti opada.
Prije stavljanja u inkubator jaja treba da miruju jedan dan pogotovo ako su transportovana prevoznim sredstvima. Odabrana jaja za nasad treba da su pravilnog oblika, bez ogrebotina, naslaga kalcijuma na ljusci i normalne pigmentacije. Prljava, zagađena i jaja sa malim pukotinama koje možemo uočiti sa lupom odmah treba odstraniti. Jaja za nasad ne smiju biti ni previše mala ni previše velika. Jaja težine od 11-12gr su najbolja, mogu biti težine i do 14gr u slučaju da ležemo prepelice za tov.Treba da su ovalnog oblika, da nisu izdužena a najidealnija jaja za nasad su jaja čili je odnos dužine i obima 1:2. Iskustvo je pokazalo da se iz jaja oblog vrha legu ženke, a iz duguljastih jaja mužjaci.
Inkubacija jaja japanske prepelice traje 17 dana + 12 sati. Jaja za inkubaciju prije stavljanja u inkubator moraju biti na sobnoj temperaturi a inkubator dezinfikovan i uključen sa podešenom temperaturom i vlagom 24 sata prije početka inkubiranja. Preporučuje se da se jaja stavljaju u inkubator ujutro.
Na našim prostorima postoje jednoslojni i višeslojni inkubatori. U jednoslojnim inkubatorima jaja se stavljaju u drvene ili plastične podloške pod uglom od 45°C. Temperatura se mjeri par milimetara iznad jaja, tako da termometar treba postaviti na jaja u takav položaj da se temperatura na njemu može jasno videti kada se u inkubatoru upali svetlo.
Sijalica u inkubatoru se pali kada se provjerava temperatura i kada se vade pilići, nije potrebno da radi sve vrijeme. Temperatura prvih 15 dana treba da bude od 38,5-39°C. Ne bi trebalo da pređe 39°C jer embrion može da zamre. Zadnja tri dana temperatura treba da je za pola stepena niža.
Vlaga u periodu inkubacije je od 50-60% a u periodu izleganja pilića oko 80%. U prva dva dana inkubator se ne otvara i jaja se ne okreću. Ali počev od trećeg dana jaja se obavezno okreću 2-3 puta dnevno. Prilikom okretanja jaja se i hlade treći dan 2-3 minuta, četvrti dan se hlade 4 minuta i tako sve do 15-tog dana.
Pregledanje jaja se vrši posle 7 dana. Tada se odbacuju neoplođena jaja. Petnaestog dana jaja se prebacuju u fioku za izleganje i tada se ne preporučuje otvaranje inkubatora.
Izleganje pilića bi trebalo da počne 17-ti dan ako su svi uslovi do tada bili ispunjeni. Izlegli pilići se iz inkubatora vade nakon 24 sata. Za to vreme oni se osuše i mogu se prebaciti u tople baterije. Ovi pilići su zdraviji i jači nego pilići koji se izlegu u naredna 24 sata. Otprlike oko 10% tih pilića pati od slabih nogu ili deformacije prsta, što je tipična pojava kod prepelica. Iz inkubatora u tople baterije se prebacuju u plastičnim korpama sa grubim platnom na dnu da se pilići ne bi klizali i povredili. U slučaju nestanka električne energije jaja treba izvaditi iz inkubatora i ohladiti na temperaturu od 15-18C. Po dolasku električne energije jaja se vraćaju u inkubator i postepeno griju. Tako će se izbjeći umiranje embriona ali će se izleganje pomjeriti za koji dan.

SAVJETI

Korisni savjeti za sportiste, osobe koje su podložne alergijama kao i za preventivu.

    Kako najlakše popiti prepeličja jaja?
  1. Najjednostavniji način kako da popijete jaja je da ih umutite i popijete u nekoliko gutljaja.
  2. Jaja možete popiti i tako što ćete ih umutiti pa dodati kašičicu šećera ili meda, sve zajedno izmješati pa popiti u par gutljaja.
  3. Jaja japanske prepelice možete popiti i ako napravite brz i veoma ukusan napitak. U blender stavite 5 prepeličjih jaja, zatim dodajte 1 kašičicu meda, 2dl mlijeka i malo cimeta. Ovaj ukusan napitak popijte pola sata prije doručka.
  4. Vitaminski frape od jaja možete napraviti na sljedeći način: Iscjediti sok od od pola pomorandže, pola, limuna i isjeckati jedan kivi pa staviti u blender. Zatim ovom soku dodati 5 prepeličijih jaja, 3 kašičice mlijeka i 1 kašičicu meda. Možete i mikserom sve zajedno umutiti.
  5. Mix za povećanje snage: Potrebno je umutiti 5 jaja od prepelice, umućenim jajima dodati 2 supene kašike meda, 2dl mlijeka i jednu bananu. Tako napravljen mix popiti pola sata prije doručka.
​Liječenje alergija jajima Prepelica:
U Francuskoj je 1960. godine jedan odgajivač japanskih prepelica koristio prepeličija jaja u liječenju svoje alergije na perje. Rezultati testa su bili uspješni i on se izlječio. Zahvaljujući velikoj količini lizozima, enzima koji ubija štetne bakterije slobodno se mogu koristiti u sirovom stanju bez bojazni i brige o salmoneli. Ukoliko imate problem sa bilo kojom vrstom alergije poželjno je da se podvrgnete terapiji prepeličijim jajima.
Kako provjeriti je li jaje svježe?
Ako želite da provjerite da li je jaje svježe možete to provjeriti pomoću malog trika u svojoj kuhinji. Napunite čašu ili činiju sa vodom i u nju spustite jaje, ako jaje potone dobro je, ali ako pluta loše je. Kroz ljusku jaje apsorbuje vazduh i zbog toga se ovo dešava. Membrana se unutar jajeta vremenom skuplja, džepovi između ljuske i membrane se pune vazduhom, što uzrokuje plutanje jajeta.

Prepeličja jaja također poboljšavaju ten i mogu se koristiti za njegu kose.

Recepti

Ukiseljena jaja Japanskih Prepelica:
Ukiseljena jaja su odličan izvor proteina, a sadržaj masnoće i ugljenih hidrata je veoma mali. Ukiseljena jaja nije potrebno čuvati u frižideru, a mogu se koristiti kao dekoracija i dodatak mnogim jelima recimo krompir salati. Jaja staviti u šerpu, preliti hladnom vodom, posoliti da bi se lakše odvojila od ljuske i staviti na šporet da se skuhaju. Tvrdo skuhana jaja očistite od ljuske, pa krenite na kiseljenje.

Sastojci:

  • jaja (broj zavisi od veličine tegle)
  • 250 ml sirćeta
  • 5 čajnih kašikica šečera
  • 1 čajna kašikica soli
  • začini po ukusu (biber, lovorov list, ljute papričice, luk itd.)
Ove sastojke pomešajte pa ih zajedno prokuhajte. Kada se ohladi ovaj preliv sipajte preko jaja koja su poslagana u teglu. U teglu naizmjenično slažite jaja i zalivajte sirćetom. Veoma je važno da jaja budu podjednako potopljena u sirće i da mjehurići vazduha ne ostanu između jaja. Zbog toga povremeno jaja pritisnite rukom prema dole. Teglu na kraju zatvorite celofanom a potom zatvorite poklopcem. Ako želite da vam jaja budu što dekorativnija u teglu možete dodati i cvekle kako bi jaja dobila lijepu boju.
Kako pripremiti meso prepelice za jelo?
Čišćenje prepelica: ​Prepelice ne treba prije čišćenja preliti vrelom vodom, već treba postupiti na sljedeći način: prepelice prvo očistiti do perja i paperja, suhu, bez vode. U jednoj posudi izmješati šaku soli i šaku brašna s malo hladne vode, pa tom masom istrjlati prepelice da bi se sitno perje lahko skinulo. Poslije ovakvog čišćenja oprati prepelice u nekoliko hladnih voda, pa tek onda izvaditi iznutrice, a prepelice iznutra dobro oprati.
Ako je prepelica mlada ne treba je stavljati u marinadu (pac), međutim starije prepelice treba držati u marinadi. Na taj način meso dobija poseban, specifičan ukus, vezivno tkivo postaje rastresitije, a prženje mesa traje kraće vreme.


Za marinadu vam je potrebno:

  • 2 l vode
  • 2 dl sirćeta
  • 1 dl crnog vina
  • 3 lovorova lista
  • 2 glavice crnog luka
  • 3 čena bijelog luka
  • 10 zrna bibera
  • 1 peršun
  • 3 šargarepe
  • 1 kašičica soli
Pomješajte vodu, sirće i vino pa u to narendajte peršun, šargarepu, luk isječen na kolutove i ostale začine. Sve to treba prokuhati, zatim ohladiti. Ohlađenom marinadom preliti prepelice, ostaviti da odstoji uz povremeno okretanje.

Galerija

Kontakt

062/365-795 i 062/451-889
Možete zvati i na VIBER
DODATNE POGODNOSTI ZA REGISTROVANE ČLANOVE I SARADNIKE
© 2016. moja-farma.com, Sva prava zadržana