Kolostralna ishrana
Kolostralna ishrana

Kolostralna ishrana

Jedna od glavnih stvari na govedarskim farmama je kvalitetan odgoj podmlatka, a glavni zadatak u odgoju teladi je spriječiti, odnosno prevenirati bolesti, a u prvim danima života svaki naš postupak s teletom ima utjecaj na njegovo zdravlje.

Tako telad koja ostaje duže sa kravom ima veću vjerojatnost pojave proljeva i drugih zdravstvenih problema, jer obično ne popiju dovoljno kolostruma, a izloženi su mnoštvu uzročnika bolesti iz fecesa krava. Najbolji pristup je odvajanje teleta odmah nakon što ga krava poliže kako bi se osušilo, uspostavilo cirkulaciju i termoregulaciju. Odmah nakon smještaja teleta u boks, treba pristupiti prvom hranjenju kolostrumom. Kolostrum sadrži duplo više suhe tvari, 3 puta više mineralnih tvari, 5 puta više proteina u odnosu na mlijeko krava. Također sadrži više masti, time i energije, više vitamina, neidentificirane faktore rasta, te imunoglobuline koji su odgovorni za pasivni imunitet teleta u prvih 10-15 dana života. Krave stvaraju imunoglobuline za uzročnike bolesti kojima su okružene a često se radi i vakcinacija na Rota viruse, Corona viruse, Criptosporidije, E. Coli. Kako imunoglobulini ne mogu prijeći u krvotok teleta putem posteljice, imunitet u prvim danima života telad ovisi o imunoglobulinima koje dobiju putem kolostruma. Iz tog razloga možemo reći da je kolostrum ključan faktor u preživljavanju teladi u prvim danima života, no isto tako utječe na priraste i proizvodne rezultate ostatak života teleta.

Kod napajanja kolostrumom jako je bitno vrijeme napajanja, količina i kvaliteta kolostruma. Idealno je da se nakon poroda pomuze krava, provjeri kvaliteta kolostruma kolostrometrom što je ustvari hidrometar s kalibriranom skalom koja pokazuje sadržaj imunoglobulina u g/l. Kolostrum može sadržavati od 20 do 200 g/l imunoglobulina, a poželjno je da kolostrum sadrži 50 i više grama imunoglobulina što smatramo kolostrumom dobre kvalitete. Osrednje kvalitete je kolostrum koji sadrži 20 do 50 g/l imunoglobulina, a loš kolostrum koji sadrži ispod 20 g/l imunoglobulina. Kolostrum treba mjeriti pri temperaturi kolostruma od 22°C (ukoliko proizvođač kolostrometra ne naglašava drugačije), jer se promjenom temperature dobivaju netočni rezultati.

Prvo napajanje treba uslijediti odmah nakon normalizacije disanja teleta, odnosno u prvom satu nakon poroda sa barem 2 litre kolostruma. Drugo napajanje treba uslijediti za 6-9 sati, a u prvih 12 sati života tele treba popiti kolostruma 10-15% od svoje težine. Brzina napajanja je jako bitan faktor jer već 6 sati nakon poroda apsorpcija imunoglobulina iz kolostruma, nositelja imuniteta kod teleta, smanjuje se za 50%. Vodite računa o kapacitetu sirišta kod teleta i radije dajte kolostrum u više obroka nego da napajate s velikim količinama u jednom napajanju, jer može doći do prelijevanja kolostruma iz sirišta u burag, gdje se fermentira pod utjecajem bakterija i može doći do pojave proljeva. Najbolji program ishrane u prvim danima je 3 puta dnevno po 2 litre kolostruma, temperature 37-40°C. Nikad ne koristite kolostum krava koje imaju mastitis, promijenjeni kolostrum sa primjesama krvi i drugih vidljivih nečistoća. Za takve slučaje dobro je imati zamrznut visokokvalitetan kolostrum, te ga odmrznuti i zagrijati na temperaturu od 39-40°C. Po potrebi se mogu dodati liofilizirani imunuglobulini i pojačati kvalitetu kolostruma. Vodite računa o temperaturi kolostruma i mlijeka u zimskim danima jer usipavanjem u hladne posude temperatura kolostruma može opasti 2-3°C. Temperatura na kraju napajanja ne bi trebala biti ispod 36°C kako bi izbjegli proljeve teladi. Ukoliko želite napajati telad hladnim mlijekom, potrebno ga je zakiseliti na ph 5 ili manje kako bi se prevenirao rast bakterija i proljevi teladi. Kolostrum je idealna sredina za razvoj bakterija jer obiluje s hranjivim tvarima i vrlo je bitno muznu opremu i vime dobro oprati kako bi se smanjio broj mikroorganizama u kolostrumu. Mikroorganizni u crijevima smanjuju apsorpciju imunoglobulina i stvaraju pritisak na još neizgrađen imunitet teleta.

Efikasnost kolostralnog menadžmenta može se provjeriti mjerenjem imunoglobulina u krvi 2-7 dana starosti teleta. U to vrijeme telad mora imati najmanje 8 g imunoglobulina po litri. Telad koja nema dovoljnu količinu imunoglobulina, trpit će posljedice cijeli svoj život. Studije govore da 35-61% teladi nema dovoljnu količinu imunoglobulina u navedenom razdoblju. Od kratkoročnih posljedica kod njih je povećana smrtnost, učestalija pojava proljeva i respiratornih bolesti, te povećani troškovi liječenja. Dugoročne posljedice nisu dobro proučene, no uočeno je da takve junice imaju manju masu pri prvom osjemenjivanju, nižu proizvodnju u prvoj laktaciji i veću stopu izlučenja iz proizvodnje tijekom prve laktacije. Ove činjenice još jednom naglašavaju važnost dobrog kolostralnog menadžmenta.

Pitajte stručnjaka

 
 


PERIOD SUPRASNOSTI/GRAVIDITETA