Toplotni stres u živinarstvu
Toplotni stres u živinarstvu

Toplotni stres u živinarstvu

Temperatura u velikoj meri utiče na zdravlje i produktivnost živine. Usled direktnih gubitaka i smanjenja finansijske dobiti, borba protiv toplotnog stresa postala je imperativ za proizvođače.

Temperatura kao faktor spoljašnje sredine ima izuzetno veliki uticaj na proizvodne performanse svih životinjskih vrsta i kategorija, a pogotovo kod živine. Zašto pogotovo kod živine? Živina nema znojne žlezde, već temperaturu odaje različitim mehanizmima, kako fizičkim (dahtanje, podizanje perja i krila, zauzimanje posebnog položaja tela), tako i metaboličkim (aktivnost žlezda, promena u konzumaciji hrane).

Svi ovi mehanizmi daju efekat u nekom relativno kratkom vremenskom periodu, nakon čega dolazi do opšte iznurenosti životinja i neminovnog pada proizvodnje, pa čak i uginuća.

Ono što je definitivno najveći problem za proizvođače je negativan uticaj toplote na proizvodne rezultate. Prvi mehanizam odbrane ptica je SMANJENJE KONZUMACIJE HRANE. Kada uzmemo u obzir da se u zadnjih nekoliko godina vreme trajanja letnje sezone i prosečne temperature drastično povećavaju, može se zaključiti da ako je u periodu od 3 – 6. nedelje temperatura u objektu preko 300C, umesto 210C, telesna masa može da bude u zaostatku u odnosu na normative do 250g po piletu.

Osim brojlerske proizvodnje ugrožena je i proizvodnja jaja, odnosno koke nosilje. Kao što je već napomenuto smanjenje konzumacije hrane je prvi odbrambeni mehanizam živine, pa će tako uzročno kod koka neminovno doći do smanjenja ukupnog broja i klase jaja, kao i do pada u kvalitetu ljuske jaja.

SPREČAVANJE TOPLOTNOG STRESA

Usled direktnih gubitaka i smanjenja finansijske dobiti, borba protiv toplotnog stresa postala je imperativ za proizvođače. Štetni efekti visokih temperatura mogu se smanjiti na sledeće načine:

1. Objekti i oprema – dobro izgrađeni i izolovani objekti, kvalitetna ventilacija (tunelska ventilacija), kao i “cooling pad” (saća) sistemi za hlađenje

2. Ishrana – korekcija obroka, u smislu smanjenja energije, a povećanja proteina, minerala i vitamina (PRE SVIH VITAMIN C). Dodavanje probiotika u hranu može kompenzovati delimično smanjenje unosa hrane. Davati hranu u rane jutarnje i kasne večernje časove, a prednost imaju peleta i grubo mlevena smeša.

3. Voda – dovoljna količina raspoložive sveže vode predstavlja najosnovniji parametar za borbu protiv toplotnog stresa, pogotovo kada znamo da živina u takvim uslovima može da popije i do 4 puta više vode od tehnoloških normativa.   

 

Pitajte stručnjaka

 
 


PERIOD SUPRASNOSTI/GRAVIDITETA