Organoleptička ocena kabastih hraniva
Organoleptička ocena kabastih hraniva
Organoleptička ocena kabastih hraniva
Organoleptička ocena kabastih hraniva
Organoleptička ocena kabastih hraniva
Organoleptička ocena kabastih hraniva
Organoleptička ocena kabastih hraniva
Organoleptička ocena kabastih hraniva

Organoleptička ocena kabastih hraniva

Uspešna govedarska proizvodnja podrazumeva i kvalitetnu pripremu kabastih hraniva za ishranu životinja. Kao tri najvažnija kabasta hraniva u ishrani nameću se kukuruzna silaža, seno i senaža.

Silaža kao jedan od najboljih izvora energije među kabastim hranivima, i kao hranivo koje čini osnovu obroka u intezivnom uzgoju izdvaja se na prvo mesto. Kvalitet silaže može se odrediti organoleptički i hemijski, dok faktori koji utiču na njen kvaliteta su vreme ubiranja, odnos zrna-lista-stabljike i brojni drugi.
  • U kvalitetnoj silaži sa odgovarajućom dužinom odsecanja 3-5 cm pregledom se jasno se vide delovi lista, stabla i zrno. 
  • Boja silaže mora biti karakteristična za sirovinu od koje je napravljena, u ovom slučaju kukuruzna mora imati žuto-zelenu boju. Crna boja silaže ukazuje da je unutar mase došlo do procesa kvarenja. 
  • Miris kvalitetne silaže je blago kiseo, aromatičan dok silaža sa povećanim sadržajem sirćetne kiseline ima jako oštar kiseo miris i to može dovesti do smanjene konzumacije kod životinja. Povećano učešće buterne kiseline odaje jak i oštar miris koji podseća na užegao puter. 
  • Kvalitetna silaža stezanjem u šaci nakon pustanja ostaje kompaktna i ne cede se sokovi, dok kod lošijih silaža u rukama se osim neprijatnih mirisa pojavljije i sluz.
  • Jedan od važnijih parametara organoleptičke ocene je prisustvo primesa zemlje, plesni, glodara koji se u kvalitetnoj silaži ne smeju naći. 
Za detaljnije ocene radi sastavljanja obroka poželjno je uraditi hemijsku analizu.
 
Senaža sve više nalazi primenu u konceptu ishrane konzervisanim kabastim hranivima. Prednosti senažiranja se ogledaju u manjoj promeni konzervisanih hraniva, kao i manjoj angažovanosti radne snage. 
  • Od presudnog značaja u pripremi je provenjavanje zelene mase gde je procenat suve materije potrebno svesti na 40 – 60%, idealno je 50%. Kao procena sadržaja suve materije može se koristiti ručna tehnika gde kod procenta suve materije <60% stiskanjem mase nije moguće iscediti vodu, a nakon puštanja masa se brzo raspadne. U slučajevima >70% moguće istiskanje vode a masa i dalje zadržava oblik. 
  • Miris ispravne senaže je prijatan i svojstven kulturi od koje se priprema. 
  • Boja senaža je obično maslinasto-zelena, dok promene u boji koje vuku na crno i neprijatan oštar miris kao i pojava sluzi ukazuje na kvarenje senaže i takva nije za ishranu životinja.

Pitajte stručnjaka



PERIOD SUPRASNOSTI/GRAVIDITETA