Uticaj ishrane na prevenciju sindroma iznenadne smrti brojlera (sindrom leđaša)
Uticaj ishrane na prevenciju sindroma iznenadne smrti brojlera (sindrom leđaša)
Uticaj ishrane na prevenciju sindroma iznenadne smrti brojlera (sindrom leđaša)
Uticaj ishrane na prevenciju sindroma iznenadne smrti brojlera (sindrom leđaša)

Uticaj ishrane na prevenciju sindroma iznenadne smrti brojlera (sindrom leđaša)

Autor: Dejan Perić

Genetska selekcija sa ciljem postizanja visokih dnevnih prirasta i poboljšanja konverzije hrane u tovu brojlera dovela je do pojave brojnih metaboličkih oboljenja. Jedan od najvažnijih zdravstvenih izazova u ovoj oblasti trenutno je sindrom iznenadne smrti. Sindrom iznenadne smrti (tzv. prevrtanje pilića) pogađa brojlere svih starosnih grupa, počevši već od drugog dana starosti pa sve do klaničnog uzrasta.

 

Ovaj metabolički poremećaj nastaje pod dejstvom kombinacije nutritivnih, genetskih i faktora okruženja. Neposredno pre smrti, ptice se ponašaju uobičajeno, unose hranu i vodu, stoje, leže ili šetaju. Tada, iznenadno istežu vrat, oglašavaju se, počinju da udaraju krilima i ispružaju noge nakon čega padaju, najčešće na leđa i uginjavaju (Radulović i sar., 2021). Uloga ishrane u nastanku sindroma iznenadne smrti proučavana je i zasniva se na uticaju brojnih faktora koje je neophodno poznavati prilikom formulisanja obroka za ishranu modernih hibrida brojlera.

  • S obzirom na raznovrsnost sirovina koje se mogu naći u recepturi za ishranu brojlera, pretpostavlja se da razlike u njihovom nutritivnom sastavu uslovljavaju i određene razlike u pogledu uticaja na nastanak sindroma iznenadne smrti. Istraživanja ukazuju da je veća učestalost nastanka sindroma iznenadne smrti kod brojlera koji su hranjeni obrocima na bazi kombinacije pšenice i sojine sačme u odnosu na brojlere hranjene obrocima na bazi kombinacije kukuruza i sojine sačme.

  • Prevencija sindroma iznenadne smrti postiže se restriktivnom ishranom, odnosno ograničavanjem unosa hrane. Ove tehnike podrazumevaju: fizičku restrikciju hrane, vremenski ograničen pristup hrani, skraćivanje svetlosnog režima tokom kojeg životinje konzumiraju hranu, kao i razblaživanjem obroka, tj. formulisanjem obroka sa niskim nivoom energije i proteina.

  • Dodatak veće količine vitamina rastvorljivih u mastima – vitamina A, D, E i selena koji imaju antioksidativno dejstvo i podržavaju rad srca.

  • Dodatak veće količine vitamina B grupe: biotina, piridoksina i tiamina.

  •    Prisustvo visokih količina masti u smešama za ishranu mladih brojlera (starter) dovodi do formiranja nerastvorljivih sapuna kalcijuma i magnezijuma u digestivnom traktu, koji se zatim kao neiskorišćeni, putem fecesa, izlučuju u spoljašnju sredinu. Na opisani način, gubitak magnezijuma iz digestivnog trakta brojlera uzrokuje hipomagnezijsku tetaniju koja može dovesti do sindroma iznenadne smrti. Iz ovog razloga, u svrhe prevencije, potrebno je voditi računa o količini kalcijuma, fosfora i magnezijuma u smešama za ishranu brojlera.

  • Suprimiranje prisustva mikotoksina monilifirmina u sirovinama i smešama za ishranu brojlera adekvatnim tretmanom žitarica i upotrebom adsorbenata.

Zaključak:

Uloga ishrane u prevenciji sindroma iznenadne smrti brojlera je od suštinskog značaja. Razumevanje i implementacija ispravnih nutritivnih strategija mogu značajno doprineti smanjenju rizika od ovog sindroma. Stručna lica i proizvođači moraju kontinuirano pratiti najnovija istraživanja i prilagođavati svoje prakse u skladu sa savremenim normativima ishrane kako bi osigurali zdravlje i produktivnost brojlera.

 

Pitajte stručnjaka



PERIOD SUPRASNOSTI/GRAVIDITETA